{"id":1062,"date":"2015-07-18T14:37:49","date_gmt":"2015-07-18T13:37:49","guid":{"rendered":"https:\/\/ivanradonjic.me\/?p=1062"},"modified":"2017-12-24T17:16:40","modified_gmt":"2017-12-24T16:16:40","slug":"kako-covjek-balansira-zemljom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ivanradonjic.me\/motivacija\/kako-covjek-balansira-zemljom","title":{"rendered":"Kako \u010dovjek balansira Zemljom"},"content":{"rendered":"

Siguran sam da ste dosta puta razmi\u0161ljali kako je nastao svijet, univerzum i priroda koja nas okru\u017euje. U\u010dili su nas raznim teorijama, koje smo prihvatali i odbijali shodno na\u0161em razmi\u0161ljanju odnosno shvatanju stvari. Ako se osvrnete oko sebe vidje\u0107ete da gubimo ravnote\u017eu sa \u017eivotnom sredinom, jer je \u010dovjek svakodnevno naru\u0161ava.<\/p>\n

\u010covjek je izgleda bi\u0107e koje te\u017ei destrukciji. Svakom novom destrukcijom stvaramo ne\u0161to novo, ali pitanje je da li tim \u201enovim\u201d mo\u017eemo da odr\u017eimo prirodni balans. Gradimo zgrade, kule, mostove, fabrike, a prirodi vra\u0107amo vrlo malo. Disbalans koji je postignut izme\u0111u \u010dovjeka i prirode svakodnevno uti\u010de na nas! Mo\u017eda nismo ni svjesni globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena koje su se desile u svijetu. Mnoge kompanije, pogotovo one kod kojih nije razvijena svijest dru\u0161tveno odgovornom poslovanju nisu svjesne koliko uti\u010du na stvaranje neravnote\u017ee u prirodi ili ne \u017eele da se uklju\u010de u kreiranje uslova pogodnih za odr\u017eavanje balansa sa prirodom.<\/p>\n

\u010covjek i priroda<\/h1>\n

Daj \u010dovjeku \u0161umu i napravi\u0107e najfinije brvnare, namje\u0161taj\u2026 Me\u0111utim ne razmi\u0161ljamo o posljedicama koje izaziva \u010dovjekov rad. Sjetimo se samo raznih izliva nafte u morima, koja su za posljedicu imala uginu\u0107a hiljada riba i morskih \u017eivotinja. Na drugoj strani sje\u010da i uni\u0161tavanje \u0161uma i pra\u0161uma, zbog boljitka \u010dovjeka reklo bi se. Kada razmislim, kako mo\u017ee \u010dovjeku biti bolje kada uni\u0161tava svoj dom? Planetu Zemlju. Ne rami\u0161ljamo o tome koliko uzimamo, a koliko dajemo prirodi. Balans gotovo da ne postoji! Dokaz tome su razne su\u0161e, poplave, globalno zagrijavanje, poja\u010dana radijacija, zemljotresi\u2026<\/p>\n

\"Temperatura
Izvor: The Intergovernmental Panel on Climate Change<\/a> (IPCC)<\/figcaption><\/figure>\n

U svijetu \u017eivi vi\u0161e od 7 milijardi ljudi<\/a>. Procjenjuje se da \u0107e do 2050. godine planetu Zemlju naseljavati blizu 10 milijardi ljudi. Ako ve\u0107 sada imamo u nekim djelovima svijeta nedostatak pija\u0107e vode, zamislite kakva \u0107e situacija biti za 20-tak godina? Procjenjuje se da \u0107e polovina stanovni\u0161tva do 2030. godine biti pogo\u0111ena nedostatkom pija\u0107e vode. Svi znamo da voda zna\u010di \u017eivot! Kako \u0107emo onda \u017eivjeti bez \u201e\u017eivota\u201d? Voda je osnova! A mi smo opet izgubili kompas sa prirodom\u2026 Balans ne postoji. Od ukupne povr\u0161ine Zemlje oko 71% je voda<\/a>, a milioni ljudi u budu\u0107nosti posta\u0107e \u017eedni.<\/p>\n

\u010covjek svojim postupcima kida prirodni lanac, koji je hiljadama godina uspostavljao ravnote\u017eu na Zemlji.<\/p>\n

\u010covjek i \u017eivotinje<\/h1>\n

Volim \u017eivotinje i svaki put me uhvati jeza kada \u010dujem ili pro\u010ditam informaciju da negdje, u nekom rezervatu ili zoo vrtu, \u017eivi posljednji primjerak odre\u0111ene vrste koji samo \u0161to nije izdahnuo. Tu\u017eno! Zapitam se ko je krivac? Pa, \u010dovjek, naravno. Ne umijemo da balansiramo izme\u0111u zadovoljenja svojih potreba, hirova i onoga \u0161to radimo prirodi i \u017eivotinjama. Na stotine \u017eivotinja koje spadaju u ugro\u017eene vrste<\/a> \u010dovjek godi\u0161nje ubije. Ubijamo ih nemilosrdno da bi \u010dovjek \u010dovjeku pokazao da je mo\u0107niji, da bi nosili razna ko\u017ena krzna, nakit\u2026 Vrijedi li? Uni\u0161tavaju\u0107i prirodna stani\u0161ta \u017eivotinja suzavamo njihov radijus kretanja i ote\u017eavamo opstanak. Sebi\u010dno, misle\u0107i samo na sebe, a nesvjesni posljedica koje izazivamo drugim vrstama.<\/p>\n

\"Balans<\/p>\n

Iako se mnogi nau\u010dnici trude da upozore na sve prijetnje, koje \u010dovjek svjesno ili nesvjesno upu\u0107uje \u017eivotinjama, stvari ne idu na ruku ugro\u017eenih \u017eivotinjskih vrsta. Ako ho\u0107emo da pru\u017eimo Zemlji onoliko koliko je ona nama pru\u017eila moramo mnogo vi\u0161e da dajemo!<\/p>\n

\u0160ta radimo za bolju Zemlju?<\/h1>\n

Da bi smo uspostavili balans izme\u0111u potreba dru\u0161tva koje konstantno napreduje i pove\u0107ava se, moramo smisliti na\u010din da ne ugro\u017eavamo na\u0161 dom – planetu Zemlju. Priroda je \u010dovjekov najbolji prijatelj s toga mnogi pojedinci, kompanije i organizacije koje su prepoznale zna\u010daj koji priroda ima poku\u0161avaju da doprinesu boljem balansu izme\u0111u prirode i \u010dovjeka.<\/p>\n

Popularna kampanja WWF<\/a>-a (World Wide Fund), kao \u0161to je Sat za planetu Zemlju<\/a><\/em> ujedinjuje milione ljudi \u0161irom svijeta u podizanju svijesti o klimatskim promjenama i izazovima. Primjer u kojem se poku\u0161ava doprinijeti ve\u0107em prirodnom balansu je kampanja za spa\u0161avanje polarnih medvjeda<\/a> koju sprovode zajedno WWF<\/strong> i Coca-Cola<\/a><\/strong>.<\/p>\n