{"id":1860,"date":"2019-10-11T18:00:40","date_gmt":"2019-10-11T17:00:40","guid":{"rendered":"https:\/\/ivanradonjic.me\/?p=1860"},"modified":"2022-02-11T23:02:05","modified_gmt":"2022-02-11T22:02:05","slug":"5-tema-za-razmisljanje-koje-sam-pokupio-sa-tedx-kotor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ivanradonjic.me\/konferencije\/5-tema-za-razmisljanje-koje-sam-pokupio-sa-tedx-kotor","title":{"rendered":"5 tema za razmi\u0161ljanje koje sam pokupio sa TEDx Kotor"},"content":{"rendered":"\n

Prvi TEDx Kotor doga\u0111aj bi\u0107e zapam\u0107en po zanimljivim govornicima, raznovrsnim temama i puno smijeha. Od samog po\u010detka vidjelo se da to ne\u0107e biti jedan od onih doga\u0111aja \u201chajde da sa\u010dekam pauzu pa da idem\u201d. Zanimljiv i intrigantan po\u010detak obe\u0107avao da \u0107e teme govornika biti na takvom nivou. 
<\/p>\n\n\n\n

\"Martinga
Martina Orsag, foto: TEDxKotor<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

To je bio doga\u0111aj koji \u0107e se sigurno prepri\u010davati, a otvoreno je nekoliko meni zanimljivih i pou\u010dnih tema za razmi\u0161ljanje.  
<\/p>\n\n\n\n

Trebamo samo dvije stvari da bi promijenili svijet. <\/strong>Piotr Prokopowicz<\/a>, asistent na Univerzitetu u Krakovu i jedan od osniva\u010da Freenovationa, sugeri\u0161e nam kako mo\u017eemo promijeniti svijet. Za promjenu su potrebne dvije stvari. Da ispitamo \u0161ta je mogu\u0107e i uradimo \u0161ta je neophodno. Me\u0111utim, nismo svi inovatori. I nisu sve nacije inovativne. I nisu sve organizacije inovativne. Rade\u0107i na raznim projektima i istra\u017eivanjima iz oblasti inovacija i preduzetni\u0161tva, shvatio je da je kultura jedan od klju\u010dnih faktora koji pravi granicu izme\u0111u inovativnih i neinovativnih.\u00a0
<\/p>\n\n\n\n

\"Piotr
“Examine what\u2019s possible, and do what\u2019s necessary.” Piotr Prokopowicz<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Dr\u017eava Ohajo (SAD), krajem 19. i po\u010detkom 20. vijeka bila je dr\u017eava sa najvi\u0161e patenata po glavi stanovnika. Ovaj podatak ne iznena\u0111uje budu\u0107i da su tamo potekla mnoga svjetski poznata inovativna rje\u0161enja. \u010cak je i prvi avion konstruisan u Dejtonu (Ohajo, SAD) od bra\u0107e Wright<\/a>.\u00a0
<\/p>\n\n\n\n

Kultura inoviranja podsti\u010de cjelokupno dru\u0161tvo i zajednicu da razmi\u0161lja i radi na inovativan na\u010din, \u0161to rezultira ve\u0107em broju inovacija. Da bi se do\u0161lo do inovacija potrebno je da odr\u017eavamo balans<\/strong>, budemo fokusirani<\/strong> i iskoristimo uticaj kulture<\/strong>. 
<\/p>\n\n\n\n

\u010covjek vs Ma\u0161ina? <\/strong>Znamo da je \u0161ah strate\u0161ka i mentalna igra, a da su \u0161ahisti mahom najinteligentnije osobe. Pri\u010du o \u0161ahu i vje\u0161ta\u010dkoj inteligenciji ispri\u010dao je Jovan Jovan\u010devi\u0107<\/a>, \u0161ahista i softverski in\u017einjer. On je tokom svog djetinjstva uporedo sa razvojem \u0161ahovskih vje\u0161tina u\u010dio o kompjuterskim \u0161ahovskim programima. Kako je tehnologija sve vi\u0161e napredovala tako su se razvijali napredniji programi. Onda je do\u0161la 1997. godina, kada je \u0161ahovski program Deep Blue prvi put u istoriji \u010dovje\u010danstva uspio da pobijedi Garry Kasparova<\/a>, najve\u0107eg igra\u010da \u0161aha u istoriji. Danas su to ve\u0107 programi sa nevjerovatnom naprednom vje\u0161ta\u010dkom inteligencijom, koji s lako\u0107om mogu da pobijede najbolje \u0161ahiste na svijetu.\u00a0
<\/p>\n\n\n\n

\"Jovan
Is chess a solved game? No<\/strong>. Jovan Jovan\u010devi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

I dok neki u vje\u0161ta\u010dkoj inteligenciji vide prijetnju \u010dovjeku, Jovan smatra da svi mo\u017eemo u\u010diti od na\u010dina na koji programi sa vje\u0161ta\u010dkom inteligencijom rade.
<\/p>\n\n\n\n

Jovan je objasnio da iako su decenijama djelovale kao inteligentne ma\u0161ine, \u0161ahovski programi to nisu bili<\/strong>. Ipak ih je stvorila ljudska inteligencija i oni su fakti\u010dki samo daleko br\u017ee i bez gre\u0161ke procesuirali poteze koje bi ina\u010de i \u010dovjek napravio.
<\/p>\n\n\n\n

Zato je novi program AlphaZero, baziran na vje\u0161ta\u010dkoj inteligeciji revolucionaran i mijenja \u010ditavu igru iz korijena. Kreatori su mu dali samo inpute u vidu pravila i osnovnih principa o \u0161ahu. Igraju\u0107i milione me\u010deva sam sa sobom AlphaZero<\/a> je uspio da stvori svoju percepciju igranja \u0161aha i dostigne nadljudski nivo u igranju. Ovaj program je pobijedio sve prethodne programe dominantno a danas \u0161ahisti u\u010de od ma\u0161ine. Jovan nas je ostavio sa mi\u0161lju kako \u0107e vje\u0161ta\u010dka inteligencija da mijenja \u010ditave industrije.<\/p>\n\n\n\n

Te\u017eimo tolerantnijem svijetu bez mr\u017enje. <\/strong>Pri\u010da gotovo da zvu\u010di filmski. Rudolf Hoess<\/a> je bio ratni zlo\u010dinac i dugogodi\u0161nji upravnik Au\u0161vica, najstra\u0161nijeg koncentracionog logora za vrijeme drugog svjetskog rata. Njegov unuk, Rainer Hoess<\/a> okrenuo se protiv porodice i nacisti\u010dke ideologije koju je zastupala njegova porodica. Nau\u010den lekcijama iz pro\u0161losti, ve\u0107 u svojoj adolescenciji zapo\u010deo je borbu protiv nacisti\u010dke ideologije koja po njemu i dalje ohrabruje mr\u017enju \u0161irom svijeta.\u00a0
<\/p>\n\n\n\n

\"Rainer
Rainer je unuk Rudolfa Hoessa, komadanta i upravnika Au\u0161vica<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Dok je bio dje\u010dak njegovi roditelji mu nisu govorili istinu o njegovom djedu. Me\u0111utim tada je sudbina umije\u0161ala prste. Zbog jednog nesta\u0161luka u \u0161koli dobio je ukor da mora da poma\u017ee \u0161kolskom ba\u0161tovanu. Ispostavilo se da je ba\u0161tovan bio zatvorenik u Au\u0161vicu, zbog \u010dega je Rainer trpio razne neprijatnosti tokom dvomjese\u010dnog ukora. Shvativ\u0161i o \u010demu se radi, detaljnije je istra\u017eio istoriju svoje porodice. Kada je shvatio ko mu je djed, oti\u0161ao je od ku\u0107e i nikada se nije vratio. 
<\/p>\n\n\n\n

Rainer je tako\u0111e dio grupe Footsteps<\/strong>, koja se bavi borbom protiv svih oblika intolerancije i mr\u017enje. On redovno posje\u0107uje \u017ertve Au\u0161vica \u0161irom svijeta. Simboli\u010dno je usvojen kao \u201cunuk\u201d Eve Mozes Kor, pre\u017eivjele \u017ertve iz Au\u0161vica. 
<\/p>\n\n\n\n

Usudi se! <\/strong>Svi u glavama nosimo neke ideje, projekte i zamisli. Ve\u0107ina od njih se nikada ne ostvare, jer se jednostavno ne usudimo da poku\u0161amo da ih realizujemo. Prvi korak ka uspje\u0161noj realizaciji ideje kre\u0107e u odlu\u010dnosti da se usudite da poku\u0161ate. Upravo o tome je pri\u010dao Vladimir Vuli\u0107<\/a>, programski direktor Spark.me konferencije<\/a> i konsultant za digitalnu transformaciju.\u00a0
<\/p>\n\n\n\n

\"Vladimir
You dared<\/strong>! Vladimir Vuli\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Na fakultetu, krajem devedesetih godina, sa dva najbolja druga pokrenuo je prvi download web sajt na teritoriji Crne Gore i Srbije – DownloadZone<\/strong>. Zatim je poku\u0161ao da napravi web sajt za svoj omiljeni ko\u0161arka\u0161ki klub Partizan. Pozvao je na kontakt broj kluba, nadaju\u0107i se da \u0107e mo\u0107i da popri\u010da sa nekim ko je zadu\u017een za vo\u0111enje web sajta. Uspio je da do\u0111e do menad\u017eera odjeljenja za medije, koji je bio odu\u0161evljen idejom i entuzijazmom mladih preduzetnika. Ispostavi\u0107e se kasnije da su i ovaj posao dobili, jer su se usudili da poku\u0161aju. 
<\/p>\n\n\n\n

Otvorenost ka drugima mo\u017ee da vam promijeni \u017eivot. <\/strong>Uklopiti se u okru\u017eenje ponekad nije lako. To je osjetio na svojoj ko\u017ei Fabian Dittrich<\/a>, preduzetnik, avanturista i digitalni nomad. Kao dijete nije se dru\u017eio sa ostalom djecom u \u0161koli, \u010dak je \u010desto izbjegavao brata i sestru. Socijalizacija nije bila njegova najbolja osobina, a nije znao zbog \u010dega. Nakon zavr\u0161ene srednje \u0161kole odselio se u drugi grad na fakultet.
<\/p>\n\n\n\n

\"Fabian
Fabian je upravljao kompanijom iz Land Rovera dok je \u017eivio nomadski \u017eivot kroz Ju\u017enu Ameriku<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Dok je studirao otkrio je novi hobi – upoznavanje stranaca<\/strong>, sa kojima je dijelio hranu i preno\u0107i\u0161te. Dok je pre\u017eivljavao od part-time<\/em> posla \u010duo je zanimljivu pri\u010du jednog uli\u010dnog muzi\u010dara o prodaji kola u Gambiji. Odmah se prepoznao u tome i do\u0161ao na ideju da ide na put u Afriku. To je put koji mu je promijeni \u017eivot. Na putu od Njema\u010dke do Konga \u017eivio je svoj \u017eivotni san. U\u017eivao je u prirodi, do\u017eivljajima i ljudima koje je upoznavao tokom putovanja. Potpuno druga\u010dije od onog povu\u010denog dje\u010daka iz djetinstva. Dok je boravio u Kongu dobio je malariju. Njegova avantura je usporila i postalo je izvjesno da \u0107e morati da se vrati u Njema\u010dku. Kako mu je ve\u0107 postajalo dosadno, jer je morao da miruje zbog bolesti, sve vi\u0161e je istra\u017eivao na internetu. Jednog dana upisao je u Google pretrazi \u201ccoolest job in the internet\u201d i prijavio se na prvu otvorenu poziciju. Sjutra dan je pozvan na intervju, dobio posao, a zatim se preselio u London. U kompaniju Zendesk. Ima je cool posao i lijepo \u017eivio, ali ne\u0161to mu nije dalo mira. Nedostao mu je avanturisti\u010dki duh koji je imao tokom svog putovanja u Africi. Odlu\u010dio je da da otkaz i pokrene svoju firmu, koju je kasnije vodio iz Land Rovera sa jo\u0161 dva prijatelja na proputovanju kroz Ju\u017enu Ameriku. 
<\/p>\n\n\n\n

Sve fotografije sa TEDxKotor mo\u017eete pogledati ovdje<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

Fotografije su djelo: Doa photography<\/a> i K4k media<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prvi TEDx Kotor doga\u0111aj bi\u0107e zapam\u0107en po zanimljivim govornicima, raznovrsnim temama i puno smijeha. Od samog po\u010detka vidjelo se da to ne\u0107e biti jedan od onih doga\u0111aja \u201chajde da sa\u010dekam pauzu pa da idem\u201d. Zanimljiv i intrigantan po\u010detak obe\u0107avao da \u0107e teme govornika biti na takvom nivou.  To je bio doga\u0111aj koji \u0107e se sigurnoContinue reading “5 tema za razmi\u0161ljanje koje sam pokupio sa TEDx Kotor”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1882,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"twitterCardType":"","cardImageID":0,"cardImage":"","cardTitle":"","cardDesc":"","cardImageAlt":"","cardPlayer":"","cardPlayerWidth":0,"cardPlayerHeight":0,"cardPlayerStream":"","cardPlayerCodec":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[304,305,300,303],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/ivanradonjic.me\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/fotografija-38-e1617041921257.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1","jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p9KNmT-u0","amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ivanradonjic.me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1860"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ivanradonjic.me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ivanradonjic.me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ivanradonjic.me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ivanradonjic.me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1860"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/ivanradonjic.me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1860\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2665,"href":"https:\/\/ivanradonjic.me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1860\/revisions\/2665"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ivanradonjic.me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1882"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ivanradonjic.me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1860"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ivanradonjic.me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1860"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ivanradonjic.me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1860"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}