Digitalni marketing bez cookie-ja – šta nas čeka u 2024

Google je poslije više odlaganja u posljednje dvije godine najavio da će definitivno blokirati third-party cookie u Chrome od prvog kvartala 2024. godine. Budući da Chrome koristi više od 60% korisnika u svijetu, doćiće do veoma važne promjene u načinu na koji funkcioniše oglašavanje u digitalnom marketingu.

S ovom promjenom, dolazimo do trenutno gorućeg pitanje u marketing svijetu “Kako će izgledati digitalni marketing bez cookie-a?” 

U ovom tekstu čitajte kako se marketari mogu pripremiti za prelazak u “svijet bez cookie-ja”.

Šta su cookies i kako se koriste u digitalnom marketingu?

Cookie (HTTP cookie, web cookie, browser cookie) nisu ništa drugo do mali fajlovi koje web sajtovi plasiraju u internet browser-u korisnika zbog prikupljanja podataka, radi bolje personalizacije i unapređenja korisničkog iskustva. 

Svedeno prostijim jezikom – ovi fajlovi omogućavaju marketarima da preciznije targetiraju potrošače oglasima i plasiraju im oglase / proizvode za koje postoji već iskazano interesovanje.

Dva najpopularnija tipa browser cookie su First-party i Third-party. 

Digitalni marketing bez cookie-ja - šta nas čeka u 2024

First-party su fajlovi koje web sajt koji posjećujete direktno smješta u vaš browser. Oni obično pomažu u boljem funkcionisanju sajtova, unapređuju korisničko iskustvo i generalno omogućavaju personalizovano korišćenje sajta.

Budući da ih direktno plasira web sajt koji se koristi, podaci ostaju privatni i ne dijele se sa trećim stranama. 

Primjer first-party cookie: Tokom online kupovine proizvod možete dodati u korpu i sačuvati ga, a kupovinu nastaviti kasnije. Tada browser preko cookie čuva informaciju o korpi.

U suštini, first-party cookies ne sadrže privatne informacije korisnika i ne omogućavaju praćenje korisnika na drugim sajtovima. Chrome i ostali browseri ove cookie-je neće blokirati.

Third-party cookie-i su problem i oni će biti “blokirani”. 

Oni sadrže mnogo više informacija nego što bi trebalo (barem tako smatraju kreatori regulativa GDPR i CPRA).

Third-party cookie-ji omogućavaju oglašivačima da prate aktivnost korisnika na više web sajtova u svrhu targetiranja oglasa. Tako oglašivači mogu kreirati preciznije ciljane kampanje i mjeriti njihovu efikasnost. 

Zbog toga su cookie-i u prethodnih 10-tak godina bili ključni alat u digitalnom oglašavanju.

Third-party cookie se plasiraju u browser od strane trećih platformi uglavnom bez prethodne dozvole korisnika. 

Tipičan primjer je Facebook (Meta) pixel, kada je postavljen u kod web sajta koji posjećujete omogućava oglašivaču da prati vaše ponašenje na sajtu i dalje plasira personalizovane oglase na Facebook, Instagramu ili kod partnera. 

Da nastavimo… 

Glavni razlog je zabrinutost za privatnost korisnika. Tema koja je prethodnih godina bila aktuelna i u političkim kampanjama širom Evrope i SAD. 

Third-party cookie omogućavaju kompanijama da prikupljaju lične podatke o korisnicima bez njihovog znanja i da ih prate dok prelaze sa jednog sajta na drugi.

Browser-i kao što su Firefox, Safari, i sada Google Chrome su odlučili da ograniče upotrebu cookie-ja od trećih strana kako bi zaštitili privatnost korisnika, u skladu sa regulativama koje to zahtijevaju. Regulative poput GDPR-a zahtijevaju veću transparentnost u prikupljanju podataka i uvode određena ograničenja za marketare.

Google je inicijalno planirao da ukine podršku za cookie u Chrome-u još 2022, ali je inicijativa nekoliko puta odlagana. Čini se da više neće biti odlaganja, pa će od Q1 naredne godine Google blokirati cookie za 1% korisnika. Do kraja 2024. godine trebalo bi da cookie budu blokirani svim korisnicima Chrome na desktop i mobilnim uređajima. 

Google nije jedini igrač koji planira blokiranje cookie-ja, browser-i kao što su FireFox, Brave, Safari su to već uradili u prethodnih nekoliko godina. 

Iako Google tvrdi da je razlog privatnost korisnika, mnogi stručnjaci smatraju da je to zato što sami ne zavise mnogo od cookie-a, za razliku od ostalih oglašivača i tehnoloških igrača na tržištu.

Da li će digitalno oglašavanje nestati prestankom cookie-ja? Naravno da ne. Svakako, ova promjena će imati dosta posljedica. Ali, kao i svaka promjena u marketing industriji ima svoje prednosti i nedostatke. 

Ukidanje third-party cookie-ja će ograničiti mogućnosti targetiranja i praćenja kampanja. S druge strane, siguran sam da će se pojaviti inovativnije strategije za targetiranje i povećanje učinka drugih marketing kanala.

Neke od ključnih promjena i oblasti koje će biti “dotaknute” u 2024 nestankom third-party cookie-ja:

  • Smanjena preciznost targetiranja – oglašivači će imati manje podataka. Bez podataka o aktivnosti korisnika, biće teže plasirati oglase prema interesovanjima korisnika. Remarketing će se teže sprovoditi. Marketari će morati više da se oslanjaju na kontekstualno oglašavanje i SEO.
  • Porast troškova oglašavanja – targetirano oglašavanje će postati skuplje jer će biti manje podataka za optimizaciju.
  • Izazovi u mjerenju konverzija – biće teže i izazovnije precizno mjeriti uticaj digitalnih kampanja i znati kanale konverzija. Određeni modeli atribucije odlaze u prošlost, Google je taj korak već napravio sa GA4.
  • Veće oslanjanje na sopstvene podatke – marketari i biznisi će morati više koristiti podatke koje sami prikupljaju od korisnika putem CRM-a, email marketinga i newsletter-a, baza registrovanih korisnika, anketa i slično.
  • Smanjena efikasnost displej i programmatic oglašavanja – bez kvalitetnih podataka i segmentacije, definitivno će programmatic oglašavanje biti manje efikasno što dalje može rezultirati manjim budžetima od strane oglašivača.
  • Pad efikasnosti oglašavanja na društvenim mrežama – biće izazovno precizno targetiranje na društvenim mrežama i dosta skuplje. Facebook je već osjetio pad u prihodima nakon promjena privatnosti od Applea sa iOS 14. 
  • Porast značaja organskog saobraćaja i SEO – imam osjećaj da će se u narednom periodu mnogi budžeti alocirati za SEO optimizaciju, na kvalitet sadržaja i poboljšanje iskustva korisnika radi bolje organske konverzije.

Ako želite sami optimizovati vaš web sajt, pročitajte: SEO za mali biznis

Šta marketari mogu da urade da bi se pripremili za promjene koje dolaze?

Ono što se već sada nazire jeste činjenica da ćemo se morati oslanjati mnogo više na sopstvene podatke i nove strategije. 

Kako se pripremiti za marketing bez cookie-a:

  • Prikupljati što više podataka od korisnika putem anketa, email prijava, registracija, konkursa itd. Ovi podaci će biti dragocjeni za targetiranje, ukoliko za to dobijete saglasnosti korisnika.
  • Povećati ulaganja u SEO kako bi se povećao organski saobraćaj. SEO ne zavisi od cookiea.
  • Optimizovati korisničko iskustvo i kvalitet sadržaja što će dovesti do bolje konverzije posjetilaca.
  • Oslanjati se više na kontekstualno oglašavanje za targetiranje korisnika, a manje na retargeting.
  • Više će se koristiti nove tehnologije targetiranja kao što su Google Topics API i TURTLEDOVE. Novi način targetiranja bez cookie-ja, na osnovu interesovanja koje je Google definisao u 350 kategorija.
  • Pratiti offline konverzija i kombinovati ih sa online
  • Implementirati Server Side tagovanje

Iako će nestanak cookie-ja predstavljati izazov, marketari će morati da koriste kreativnije strategije kako bi uspješno poslali poruku do ciljne grupe.

Ne zaboravimo i veliki rast AI alata, koji mogu doprinijeti boljem oglašavanju. 

Da li je Server Side tracking rješenje za “cookieless” marketing?

Server Side tracking je jedan od načina koji će pomoći marketarima i oglašivačima da se prilagode promjenama koje dolaze i nestanku third-party cookie-ja.

Server Side tracking omogućava da se tagovi za praćenje korisnika prikupljaju u cloud serveru i šalju platformama kao što su Meta (Facebook), TikTok i Google Ads. Ovo omogućava da se cookie-ji plasiraju preko URL-a cloud servera, koji je na domenu web sajta. 

Na ovaj način se zaobilaze neka ograničenja third-party cookie-a koja nameću browseri i regulative poput GDPR-a, a koriste se dozvoljeni first-party cookie. 

Iako pomaže sa anonimnim ID-ovima i kontrolom nad postavljanjem first-party cookie-a, Server Side tagovanje ima svoje nedostatke. 

Treba imati na umu da SS zahtijeva promjene na back-endu web sajta (kreiranje GTM-a kontejnera, postavljanje koda) i ne podržavaju ga sve oglašivačke platforme još uvijek.

Takođe, iziskuje poseban budžet za cloud server.

Zbog toga se Server Side tagovanje često koristi u kombinaciji sa regularnim browser tagovanjem, kao hibridno rješenje. 

Prednosti Server Side praćenja

  • Kontrola nad postavljanjem first-party cookie-a
  • Duži lifespan cookie-a 
  • Anonimni ID umjesto osjetljivih podataka
  • Usklađenost sa GDPR-om
  • Poboljšane performanse stranice (sajt radi brže što daje bolje korisničko iskustvo)
  • Pouzdanije praćenje
  • Pretvaranje third-party u first-party podatke

Mane Server Side tagovanja

  • Ne može pratiti sve evente na stranici
  • Zatijeva dodatni budžet za cloud server
  • Zahtijeva angažovanje developera ili iskusnog marketara
  • Nije podržano od svih alata i oglašivačkih platformi
  • Cross-domain tracking ima većih izazova

Zaključak

Nema sumnje da će nestanak third-party cookie-ja promijeniti digitalni marketing. Iako se naziru neka rješenja koja će se korisititi, još uvijek slika nije jasna. 

Siguran sam da će doći do promjena u budžetima i re-alokacije na druge kanale, kao što su SEO, email marketing i itd. 

Svakako, marketing zajednica širom svijeta se priprema za “prelazak” na svijet bez cookie-ja. Budući da je 2023 bila veoma turbulentna sa AI promjenama i inovacijama, ostaje da vidimo šta kako će AI modeli doprinijeti u prikupljanju podataka u 2024. 

SEO za mali biznis

Mali biznisi moraju da koriste najbolje moguće marketing strategije i kanale kako bi preživjeli na tržištima kakva su danas. Prema iskustvu mnogih marketing stručnjaka, SEO je jedan od najboljih marketing kanala za mali biznis. Ako možda mislite da je SEO optimizacija prekomplikovana, neke stvari možete uraditi sami. 

Koji mali biznisi najviše profitiraju od SEO optmizacije?

  • Turističke agencije
  • Transfer agencije
  • Rent a car firme 
  • Male medicinske ustanove
  • Stamatološke ordinacije
  • E-Commerce šopovi
  • Marekting i PR agencije
  • Personalni treneri
  • Cvjećare 
  • Biznis konsalting
  • Računovodstvene agencije i konsalting
  • Hoteli 
  • Teretane
  • Firme za selidbe
  • Pet marketi
  • Agencije za nekretnine
  • Firme za edukaciju
  • Prevodilačke agencije
  • Advokatske kancelarije

Lista biznisa može biti i duža, ali da se zadržim na ovome.

Šta je SEO?

Optimizacija za pretraživače (SEO optimizacija) je proces optimizacije web sajta ili specifične stranice sa ciljem poboljšanja pozicije u rezultatima pretrage na Google, Bingu ili nekom drugom web pretraživaču. To dalje dovodi do efekta povećavanja organskog saobraćaja iliti posjeta web sajtu.

SEO je počeo da se razvija još u 90-im godina kada su se web pretraživači pojavili po prvi put. Danas je to jedna od glavni marketinška strategija u digitalnom marketing za mnogo preduzeća i brendove, zbog izuzetno visokog procenta konverzije.

SEO web optimizacija se fokusira samo na organske rezultate pretrage i ne uključuje PPC optimizaciju (npr. Google oglasi). I SEO i PPC su dio marketinga na pretraživačima, koji se na engleskom popularno zove SEM – Search Engine Marketing.

PPC vs SEO

SEO je efikasan za mala preduzeća i biznise iz više razloga. Jedan od njih je zbog toga što korisnici interneta koriste pretraživače kada traže neki proizvod ili uslugu. A Google i ostali pretraživači će uvijek ponuditi korisniku najkvalitetniji odgovor. Ovo daje mogućnost malom biznisu da se istakne ispred velikih kompanija i brendova, koji iz mog iskustva i analiza, dosta često zanemaruju SEO kao kanal digitalnog marketinga.

Nije bitno da li prodajete proizvod ili uslugu, pišete blog ili magazin, SEO optimizacija pretraživača je neophodna za sve biznise, a pogotovo za male.

ZAKAŽI BESPLATNU KONSULTACIJU

SEO optimizacija za mali biznis u kratkim crtama

Ne morate da znate sve SEO faktore i precizne algoritme koje Google koristi za rangiranje web sajtova. Svakako, morate da znate ključne komponente SEO optimizacije.

Jednostavan način da razumijete SEO jeste da sagledate 3 ključna aspekta optimizacije: 

  • Tehničke SEO – predstavlja tehnički dio optimizacije web sajta. Ovaj dio je najčešće vezan za programere ili SEO stručnjake za tehnički dio. Kod tehničkog SEO treba obratiti pažnju na: arhitekturu web sajta, indeksiranje, brzinu učitavanja, mobile responsivnost, URL struktura, SSL zaštita, redirekcije, kompresija i učitavanje slika, interni linkovi koji ne rade i slično. 
  • Sadržaj – prema mom mišljenju, a i mongim drugim stručnjacima, sadržaj je najvažniji dio SEO optimizacije. Uz sadržaj ide i cjelokupna on-page optimizacija.
  • Backlink-ovi – Backlink predstavlja povratni link koji povećavaju autoritet web sajta, vrijednost pojedinačnih stranica i poziciju. Mnogo je polemike da li su backlinkovi obavezni za rangiranje, međutim, iskustva pokazuju da sve zavisi od konkukrencije na pretraživačima. Moguće je pozicionirati web stranicu bez ijednog povratnog linka. 

On-page SEO i Off-page SEO

Termini On-page SEO i Off-page kategorišu SEO aktivnosti na osnovu toga da li ih obavljate na web sajtu ili van njega. 

On-Page SEO za male biznise

On-page SEO (On-site SEO) predstavlja rad na web sajtu – od optimizacije sadržaja do određenih tehničkih aspekata.

  • Istraživanje ključnih riječi
  • Optimizacija sadržaja
  • Optimizacija naslova i podnaslova
  • Optimizacija alt tagova (za slike)
  • Optimizacija meta podataka
  • Optimizacija performansi web sajta (npr brzina učitavanja)
  • Interni linkovi

Cilj je da se obezbijedi i kvalitetan sadržaj i UX, kako bi se stranica na najbolji način predstavila korisniku i zadovoljila pravila web pretraživača.

Optimizacija za slike

Alt tekst za slike ili alt tag je dio teksta u HTML kodu koji opisuje sliku i pojavljuje se ako se slika ne može učitati.

Alt tag je veoma je važan sa stanovišta SEO optimizacije jer pruža bolji kontekst za botove pretraživača, jer oni ne mogu da „vide“ sliku, već čitaju tekst tj. code stranice. Pored alt taga potrebno je povesti računa i o nazivu fajla slike (file name), koji takođe treba da bude opisnog karaktera.

File name i Alt tag za sliku

Kod pisanja alt taga možete se držati sljedećih pravila:

  • Opis – opišite sliku riječima na najbolji mogući način
  • KISS – keep it short & simple, što bi značilo da budete maksimalno jasni i koncizni u 5 do 10 riječi
  • Izbjegavajte stuffing ključne riječi – ne ponavljajte ključne riječi više od jednom

Optimizacija meta podataka

Meta podaci su meta title i meta description. Meta title je izuzetno važan SEO faktor, dok je meta description tu da ubijedi korisnika da klikne na vaš link u SERP-u (Google rezultatima pretrage).

Meta title i meta description su HTML elementi koji predstavljaju naslov i opis stranice. Oni se prikazuju u rezultatima pretrage ili kada se stranica dijeli na društvenim mrežama.

Primjer meta naslova i meta opisa u SERP-u

Dobro napisan meta naslov i meta opis su šansa da privučete pažnju korisnika i ubijedite ga da klikne na link u SERP-u.

Par savjeta kako da napišete kvalitetan meta naslov i meta opis:

  1. Ključna riječ u meta naslovu

Meta naslov i meta opis web stranica su mjesta koja treba da sadrže ključnu riječ za koju želite da rangirate stranicu.

Praksa pokazuje da je najbolje da ključnu riječ bude što bliže početku u meta naslovu. Svakako, ovo nije obavezno pravilo. Primijetićete da postoje stranice koje su veoma visoko rangirane i bez ovog pravila, jer na rangiranje utiče veliki broj SEO faktora.

  1. Pazite na dužinu meta podataka

Meta title je nabolje držati u okviru do 600 piksela, a meta opis do 920 piksela.

U slučaju da naslov i opis budu predugački, Google će ih skratiti, što neće izgledati lijepo i biće nepotpuno za korisnika.

  1. Budite jedinstveni

Niže je nekoliko elemenata koje možete da koristite da biste svoj meta naslov učinili jedinstvenim:

  • Koristite pitanje
  • Uključite broj
  • Dodajte tekuću godinu
  • Koristite zagrade
  • Dodajte ime vašeg brenda na kraju, ako ste prepoznat brend u svojoj niši 

Off-Page SEO za male biznise

Off-Page SEO odnosi na kreiranje backlinking kampanja u cilju dobijanje kvalitetnih povratnih linkova (backlinks), kako bi se web pretraživačima pokazalo da web sajt ima autoritet i veću vrijednost od konkurentskih web sajtova. 

Neke od backlinking tehnike koje se često koriste su:

  • Gostujući tekstovi i blogovi
  • Outreach
  • Skyscraper tehnika
  • Testimonijali
  • Broken link building 
  • PR saopštenja
  • Upisivanje u direktorijume

Tehnika izgradnje povratnih linkova (link building) ima mnogo. Ne odgovara svaka tehnika za svaki tip biznisa i web sajta, važno je napomenuti. 

Potrebne su vam profesionalne usluge za link building kampanje? Javite se za besplatne konsultacije i ponudu. 

ZATRAŽI PONUDU

Off-page SEO je usko povezan sa drugim strategijama digitalnog marketinga, kao što su marketing na društvenim mrežama, digitalni PR ili brendiranje, koji imaju indirektan uticaj na izgradnju backlinkova, povjerenja i autoriteta web sajtova.

Vrlo je važno napomenuti da se uspješna SEO strategija sprovodi na temeljima usklađenosti aspekata On-page i Off-page SEO optimizacije. 

White hat SEO ili Black hat SEO

Popularno pitanje kod mnogih vlasnika biznisa, kada hoće da rade na SEO unapređenjima je – da li radite “White hat SEO” ili “Black hat SEO”? Svakako, treba da znate da postoji i termin “Grey hat SEO”. 

Ovi termini se koriste za opisivanje tri grupe SEO stručnjaka – onih koji se pridržavaju pravila postavljenih u Googleovim smjernicama i onih koji krše ta pravila.

Black hat SEO je skup neetičkih (i obično neželjenih) praksi za poboljšanje rangiranja web sajta.

Ove tehnike mogu dovesti do željene pozicije na Google za jako kratko vrijeme, međutim, pretraživači će najvjerovatnije penalizovati web sajt prije ili kasnije. Neke od Black hat SEO tehnika su:

  • Cloacking
  • Redirekcije
  • Stuffing ključnih riječi
  • Manipulacije linkovima
  • PNB mreže
  • Farme linkova
  • SPAM komentari

White hat SEO se, s druge strane, odnosi na sve dozvoljene SEO tehnike koje se pridržavaju smjernica i pravila. To je dugoročna strategija u kojoj su dobro rangiranje proizvod kvalitetne optimizacije, kvalitetnog sadržaja i pristupa orijentisanog na korisnika.

  • Prirodno dobijeni linkovi
  • Brand izgradnja 
  • Digitalni PR
  • On-page optimizacija
  • Fokus na kvalitentom sadržaju
  • Interno linkovanje

Dok većina stručnjaka za SEO slažu da je „white hat“ pravi put, treba da znate da i ove tehnike katkad uključuju kupovinu linkova što je takođe protiv Googlevih smjernica i pravila.

Optimizacija sadržaja za SEO

Sa pravom se kaže da je “sadržaj kralj” (content is king). 

Bez kvalitetno sadržaja, veoma je teško pozicionirati se u samom vrhu. A iskusan SEO stručnjak nikada ne optimizuje sadržaj “za pretraživače”, već za korisnike. 

Da bi znali da optimizujete sadržaj, morate imati polaznu tačku. Ta tačka je poznavanje biznisa i istraživanje ključnih riječi. Kroz istraživanje dolazite do liste ključnih riječi ili termina, za koje možete raditi optimizaciju sadržaja tj. web stranica. 

Kada izabere ključnu riječi za određenu stranicu – to je takozvana target ili glavna ključna riječ. Kad definišete glavnu ključnu riječ, spremni ste da počnete rad na tekstu. 

Uvijek pratite sljedeći osnovni SEO princip za optimizaciju sadržaja. (Osim ako nemate 10 godina iskustva u SEO, onda ga zanemarite) 

1 WEB STRANICA – 1 TARGET KLJUČNA RIJEČ

Ovo pravilo znači da se stranica pozicionira za jednu ključnu riječ i njene bliske varijacije.

Kako da optimizujete sadržaj?

Ključnu riječ koju ste definisali za određenu web stranicu koristite u SEO elementima na sljedeći način:

  • Meta title i meta description – ovaj dio je već opisan ranije u tekstu.
  • URL – potrudite se da URL bude što kraći, opisiv i da sadrži ključnu riječi. Primjer: ključna riječ “autoperionica podgorica”, URL www.domen.com/autoperionica/ ili www.domen.com/autoperionica-podgorica/
  • Naslov i podnaslovi – koristite ključnu riječ u naslovu, u podnaslovima koristite bliske varijacije ključnih riječi
  • U tekstu stranice – za osnovni pojam SEO optimizacije, ponovite nekoliko puta ključnu riječ: na početku, po sredini i na kraju teksta
  • Alt tag za slike – ovaj dio je ranije opisan u tekstu
  • Interni link – usmjerite interni link sa anchor tekstom za ključnu riječ sa druge stranice ka stranici koju optimizujete, i obrnuto, samo za drugi anchor tekst. 

Analitika za SEO i praćenje rangiranja

Pozicije tj. rangiranje ključnih riječi se može pratiti besplatno preko Google Search Console. Ovo je Googleov besplatni alat, preko kojeg možete prijaviti web sajt kod Google, postaviti sajt mapu. 

Sličan alat ima i Bing, zove se Bing Webmasters. 

Kroz Search Console možete pratiti pozicije ključnih riječi, broj klikova, broj impresija, CTR, indeksirane stranice, probleme sa indeksiranjem, saznati koliko često Google indeksira web sajt, backlinkove i slično. 

Google Analitiku, vjerujem, već poznajete ukoliko imate web sajt. Omogućava vam da pratite posjete na web sajtu, konverzije i još mnogo toga.

Zaključak

Nadam se da sam donekle približio i pomogao onima koji žele poboljšati svoj web sajt i poziciju u pretraživačima. 

SEO nije lak, ali nije ni neshvatljiv. Ukoliko imate strpljenja i vremena, možete sami uraditi pomenute stvari i unaprijediti rangiranje. Benefite koje ćete osjetiti nakon unapređenje ćete imati u direktnom povećanju organskih posjeta, upitima klijenata (lead-ovima), povećanju konverzija i prodaji. ROI je nabolji pokazatelj, a on je veoma visok kod kanala SEO.

7 „smrtnih” grehova u brend menadžmentu

Mnoge uspješne poslovne priče bile su nekada samo ideje, koje su vremenom postale jaki i globalno prepoznatljivi brendovi. Stvaranje prepoznatljivog brenda predstavlja pozicioniranje brenda u svijesti potrošača, kako bi se izgradio kvalitetniji brend imidž i stvorila emocionalna veza sa potrošačem.

Jednom kada stvori emocionalnu vezu sa potrošačima, brend se obavezuje, da će ispuniti očekivanja potrošača i održavati jedinstven odnos sa njima. Međutim, problemi najčešće nastaju kada se, iz nekog razloga odnos i emocionalna veza između potrošača i brenda prekine, iz nekog razloga. Tada dolazi do promjene percepcije brenda kod ciljanog segmenta potrošača. Promjena percepcije ne mora uvijek biti greška kompanije ili brenda, takođe može biti i uticaj spoljnih faktora kao što su globalna recesija, uticaj tehnologije, društvene promjene, politički uticaji i slično, što primorava kompanije na donošenje novih strategija.

7 „smrtnih” grehova u brend menadžmentu

Uvođenjem promjene, nove ideje, novog proizvoda, novog načina komunikacije, u globalno razvijenom tržištu, brendovima se povećava rizik za neuspjeh. Da bi izbjegli najčešće greške u brend menadžmentu, smatra se da bi brendovi trebali da povedu računa o 7 „smrtnih”grehova brendinga:

Brend amnezija (brand amnesia)

Gubitak „pamćenja”, kod brendova se reflektuje stanjem brend amnezije, koja nastaje kada brend zaboravi šta istinski predstavlja. Kada se nastoje promijeniti njegove jedinstvene vrijednosti, koje ga odvajaju od konkurencije. Klasičan primjer brend amnezije je zamjena klasične Coca-Cole, sa novim proizvodom New Coke, koji je predstavljen 1985. Nakon jako brzog neuspjeha proizvod je povučen iz proizvodnje, a vraćen je originalni Coca-Cola proizvod.

Ego brenda (brand ego)

Prepoznatljivi brendovi su finansijski stabilni i jaki, što im pruža velike mogućnosti za razvoj i širenje. Takođe, imaju osjećaj da su „važan igrač” na tržištu, i vjeruju da posjeduju znanje da zadovolje potrebe bilo kojeg tržišnog segmenta. Primjer „brend egoizma” predstavlja širenje Harley Davidsona na različita tržišta. Ubrzano širenje brenda tokom 90-tih, na razne modne i kozmetičke proizvode, postavila je Harley Davidson u nezgodnu poziciju kod svoje brend zajednice. Širenje brenda na druga tržišta okarakterisano je kao „Diznifikaciju”. Svi smo svjesni da Harley Davidson, u osnovi predstavlja, žestoki mačo stil i osjećaj slobode. Uz to, imaju jedinstvenu i vrlo jaku brend zajednicu. Uvođenjem linije parfema i šampona, brend je drastično ugrozio svoje brend vrijednosti i odnos sa lojalnom brend zajednicom.

Harley Davidson parfem

Brend megalomanija (brand megalomania)

Megalomanija je logična nadogradnja brend egoizma. To je stanje u kojem kompanija koristi intezivno strategiju brend ekstenzije, u nastojanju da se proširi na svaku zamislivu kategoriju proizvoda i usluga. Primjer je Virgin grupa, koja prodaje gotovo sve moguće proizvode i usluge.

Obmana brenda (brand deception)

Obmana u marketingu predstavlja „prikrivanje stvarnog stanja”. Primjer je Sony, čiji su marketing čelnici izmislili lik novinara Dave Manning. Izmišljeni novinar je „pisao” pozitivne recenzije za Sony filmove, a njegovi citati su se pojavljivali na sponzorisanim posterima za filmove. Jedan od primjera obmane, iz novije poslovne istorije je, prikrivanje prekomjerne emisije štetnih gasova iz automobila Volkswagena, u SAD-u.

Recenzija izmišljenog novinara Dave Manninga

Zamor brenda (brand fatigue)

Predstavlja „zamor” ili „istrošenost” brenda na tržištu uslijed višegodišnjeg nedostatka inovativnog i kreativnog pristupa, što takođe utiče na smanjenje prodaje. Primjer „brend istrošenosti” je, nekadašnji tržišni lider u proizvodnji mobilnih telefona, Nokia. Premda je kompanija značajno ulagala u inovacije i istraživanje, nije na vrijeme prepoznala promjene na tržištu, kako bi potrošačima ponudila pametne telefone. U zaostatku za agresivnom konkurencijom, Nokia je urušila svoj brend imidž kod potrošača.

Paranoja brenda (brand paranoia)

Stanje u kojem se brend često mijenja i imitira konkurenciju, uslijed straha od jačanja konkurencije, lošeg odnosa sa javnostima, pada prodaje i gubitka tržišnog učešća. Za primjer brenda sa simptomima paranoje može se uzeti Blackberry. Jedan od tržišnih lidera u 2007. godini, nakon pojave novih konkurentskih proizvoda, počinje da gubi tržišno učesće. U strahu od konkurencije, Blackberry je impulsivno objavio svoju novu generaciju telefona, koja nije imala značajnijeg uspjeha. Dodatno, napravili su 17 novih akvizicija na tržištu, kako bi unaprijedili telefone. Sve akvizicije su bile neuspješne.

Nerelevantnost brenda (brand irrelevance)

Stanje u kojem brend ne prati razvoj i promjene tržišta, zbog čega postaje nerelevantan i zastareo. Primjer je Sony Walkman, koji je predstavljen prije skoro 40. godina i tada je potpuno izmijenio način slušanja muzike. Prodat je u 200 miliona primjeraka. Budući da su se u Walkmanu koristile kasete, sa pojavom CD-va i digitalnih formata tokom 90-tih, proizvod je postao nerelevantan i zastareo. Sony je brzo odgovorio na promjene sa novim tipovima Walkmana, koji su podržavali digitalne formate. Međutim, proizvod nije „udahnuo novi život” tj. doživio revitalizaciju brenda. 

Crnogorski poslovni oskar je rođen

U jednom od prethodnih tekstova pisao sam o projektu „100 najvećih u Crnoj Gori” i važnosti blagovremenog i ispravnog finansijskog izvještavanja. Važna i izazovna kampanja, u organizaciji BI Communications, trajala je četiri mjeseca. Projekat je podržan od strane Ministarstva finansija i Ministarstva ekonomije. Dok je BI Consulting, vodeći provajder bonitetnih podataka u Crnoj Gori, obezbijedio zvanične podatke i analize za rangiranje.

S velikim iščekivanje čekalo se na objavljivanje rezultata o najuspješnijim kompanijama u 2017. godini. Od samog početka, kampanja je bila jako intezivna, što se moglo primijetiti u medijima. Budući da se projekat realizovao prvi put u Crnoj Gori, vjerovao sam da će organizatoru biti jako izazovno ubijediti mnoge partnere da se pridruže projektu i podrže ga. Međutim, prave ideje i projekti uvijek nađu prave partnere i sponzore. Veliki broj izuzetno renomiranih kompanija i institucija pridružio se projektu „100 najvećih u Crnoj Gori”.

U sklopu projekta objavljena je publikacija „100 najvećih u Crnoj Gori”, u kojoj se nalazi lista 750 najuspješnijih kompanije u Crnoj Gori. Oko 430 kompanija u kategorijama velikih, srednjih, malih i mikro, po prihodima, dobiti i broju zaposlenih. Kao i 320 kompanija izlistanih u 12 privrednih grana. Publikacija je vrlo sadržajna, nudi analize kompanija u posljednje dvije godine i trendove. Takođe, u publikaciji su predstavljeni profili partnera, a upotpunjena je sa intervjuima ministara finansija i ekonomije.

Publikaciju možete poručiti putem zvaničnog sajta.

Iako sam znao da u našoj ekonomiji ima izuzetno uspješnih kompanija, iznenadili su me podaci iz prethodne godine i veliki broj kompanija koje posluju pozitivno. Pomno sam pratio kampanju i čekao da saznam koje su najuspješnije kompanije u Crnoj Gori.

Ako možemo povući paralelu sa filmskom industrijom, onda projekat „100 najvećih u Crnoj Gori” zaslužuje epitet „crnogorskog poslovnog oskara”. Kao i svaka dodjela „oskara”, zahtijeva svečanu dodjelu nagrada. Gala veče i dodjela nagrada održana je 30. maja, u Hotelu Hilton. Na svečanoj dodjeli uručene su nagrade i priznanja predstavnicima najuspješnijih crnogorskih kompanija, prema ranije utvrđenim kriterijumima i kategorijama.

100 najvećih u Crnoj Gori

Dobitnici priznanja, Hotel Hilton

U kategoriji velikih kompanija izdvojile su se Elektroprivreda Crne Gore, Bemax i Voli Trade. Kod kompanija srednje veličine najbolje su Neregelia, GRADIR Montenegro i Tabacco S Press. U kategoriji malih preduzeća najuspješniji su Carlsberg Montenegro, Domen i Securitas Montenegro. Da i mikro preduzeća mogu biti izuzetno uspješna dokazali su BWA Tivat, Capris i Halo taxi. Nagrađene su i najbolje kompanije u 12 privrednih grada. Najveća rastuća kompanija u 2017. godini je kompanija Voli Trade. Listu najuspješnijih kompanija pogledajte OVDJE. 

Sama kampanja bila je jako značajna u podizanju svijesti o uspješnim kompanija u crnogorskoj privredi, kao i o pravilima i propisima nadležnih institucija u Crnoj Gori. Prihvatanje poslovne etike jedan je od izazova crnogorske ekonomije, a projekti poput „100 najvećih” omogućavaju da se kontinuirano priča o uspjesima kompanija, njihovom doprinosu cjelokupnoj zajednici i ekonomiji, i poštovanju prava koje propisuju regulatorne institucije u državi. Takođe, priznanja i nagrade su dodatni podstrek kompanijama da se nadmeću na tržištu i kontinuirano unapređuju svoje poslovanje.

Siguran sam da su inicijativom „100 najvećih u Crnoj Gori” postavljeni čvrsti temelji za nastavak projekta iduće godine, ali da je sada otvoren put i za neke druge slične projekte.

Crnogorski poslovni oskar je rođen.

Šta je trenutak istine (Moment of Truth)?

Brzina protoka informacija, globalna dostupnost proizvoda i razvoj novih tehnologija potrošačima daju široku lepezu brendova i načina kupovine. U potrazi za što boljom ponudom potrošači koriste više kanala za pribavljanje informacija. Trenutak kada potrošači ostvaruju određeni kontakt sa brendom, proizvodom ili uslugom, koji minjenja percepciju potoršača o brendu, proizvodu ili usluzi, nazivamo trenutak istine (Moment of Truth, MOT).

Proces kupovine, ZMOT handbook by Google

Proces od upoznavanja proizvoda i usluge sa potrošačem do same kupovine nekada je bio jednostavniji. Danas, koristeći više izvora informisanja i načina kupovine proces odlučivanja o kupovini se znatno usložnjava. Potrošač prolazi kroz više trenutaka istine od inicijalne potrebe za proizvodom do same upotrebe.

Trenutak istine (Moment of Truth)

Prvi trenutak istine (First moment of truth, FMOT) predstavlja prvi kontakt potrošača sa proizvodom ili uslugom tj. stvaranje prvog utiska na osnovu opisa proizvoda, priče prijatelja kako ga koristi, reklame, pakovanja i slično. Drugi trenutak istine (Second moment of truth, SMOT) jeste kupovina i iskustvo koje potrošač stiče upotrebom proizvoda ili usluge. Treći trenutak istine (Third moment of truth, TMOT) predstavlja povratnu informaciju potrošača na osnovu upotrebe proizvoda i usluge, korisničku podršku tj. cjelokupno iskustvo potrošača nakon upotrebe. Preispitivanje da li je donesena ispravna odluka o kupovini tj. kognitivna disonanca potrošača, koja se često javlja u fazi post kupovine.

Nulti trenutak istine (Zero moment of truth, ZMOT) je termin nastao u kompaniji Google. Zapravo, predstavlja trenutak u kojem potrošač na osnovu određenog stimulansa prvo pretražuje informacije o proizvodu i usluzi putem online kanala, kao što su web i mobile pretrage, komentari i recenzije, forumi, društvene mreže i slično. ZMOT je trenutak u kojem se potrošač odlučuje za kupovinu, koja može biti online ili offline.

Nema sumnje da se ponašanje potrošača i proces odlučivanja o kupovini značajno mijenja i usložnjava.

5 tema za razmišljanje koje sam pokupio sa TEDx Kotor

Prvi TEDx Kotor događaj biće zapamćen po zanimljivim govornicima, raznovrsnim temama i puno smijeha. Od samog početka vidjelo se da to neće biti jedan od onih događaja “hajde da sačekam pauzu pa da idem”. Zanimljiv i intrigantan početak obećavao da će teme govornika biti na takvom nivou. 

Martina Orsag, foto: TEDxKotor

To je bio događaj koji će se sigurno prepričavati, a otvoreno je nekoliko meni zanimljivih i poučnih tema za razmišljanje.  

Trebamo samo dvije stvari da bi promijenili svijet. Piotr Prokopowicz, asistent na Univerzitetu u Krakovu i jedan od osnivača Freenovationa, sugeriše nam kako možemo promijeniti svijet. Za promjenu su potrebne dvije stvari. Da ispitamo šta je moguće i uradimo šta je neophodno. Međutim, nismo svi inovatori. I nisu sve nacije inovativne. I nisu sve organizacije inovativne. Radeći na raznim projektima i istraživanjima iz oblasti inovacija i preduzetništva, shvatio je da je kultura jedan od ključnih faktora koji pravi granicu između inovativnih i neinovativnih. 

“Examine what’s possible, and do what’s necessary.” Piotr Prokopowicz

Država Ohajo (SAD), krajem 19. i početkom 20. vijeka bila je država sa najviše patenata po glavi stanovnika. Ovaj podatak ne iznenađuje budući da su tamo potekla mnoga svjetski poznata inovativna rješenja. Čak je i prvi avion konstruisan u Dejtonu (Ohajo, SAD) od braće Wright. 

Kultura inoviranja podstiče cjelokupno društvo i zajednicu da razmišlja i radi na inovativan način, što rezultira većem broju inovacija. Da bi se došlo do inovacija potrebno je da održavamo balans, budemo fokusirani i iskoristimo uticaj kulture. 

Čovjek vs Mašina? Znamo da je šah strateška i mentalna igra, a da su šahisti mahom najinteligentnije osobe. Priču o šahu i vještačkoj inteligenciji ispričao je Jovan Jovančević, šahista i softverski inžinjer. On je tokom svog djetinjstva uporedo sa razvojem šahovskih vještina učio o kompjuterskim šahovskim programima. Kako je tehnologija sve više napredovala tako su se razvijali napredniji programi. Onda je došla 1997. godina, kada je šahovski program Deep Blue prvi put u istoriji čovječanstva uspio da pobijedi Garry Kasparova, najvećeg igrača šaha u istoriji. Danas su to već programi sa nevjerovatnom naprednom vještačkom inteligencijom, koji s lakoćom mogu da pobijede najbolje šahiste na svijetu. 

Is chess a solved game? No. Jovan Jovančević

I dok neki u vještačkoj inteligenciji vide prijetnju čovjeku, Jovan smatra da svi možemo učiti od načina na koji programi sa vještačkom inteligencijom rade.

Jovan je objasnio da iako su decenijama djelovale kao inteligentne mašine, šahovski programi to nisu bili. Ipak ih je stvorila ljudska inteligencija i oni su faktički samo daleko brže i bez greške procesuirali poteze koje bi inače i čovjek napravio.

Zato je novi program AlphaZero, baziran na vještačkoj inteligeciji revolucionaran i mijenja čitavu igru iz korijena. Kreatori su mu dali samo inpute u vidu pravila i osnovnih principa o šahu. Igrajući milione mečeva sam sa sobom AlphaZero je uspio da stvori svoju percepciju igranja šaha i dostigne nadljudski nivo u igranju. Ovaj program je pobijedio sve prethodne programe dominantno a danas šahisti uče od mašine. Jovan nas je ostavio sa mišlju kako će vještačka inteligencija da mijenja čitave industrije.

Težimo tolerantnijem svijetu bez mržnje. Priča gotovo da zvuči filmski. Rudolf Hoess je bio ratni zločinac i dugogodišnji upravnik Aušvica, najstrašnijeg koncentracionog logora za vrijeme drugog svjetskog rata. Njegov unuk, Rainer Hoess okrenuo se protiv porodice i nacističke ideologije koju je zastupala njegova porodica. Naučen lekcijama iz prošlosti, već u svojoj adolescenciji započeo je borbu protiv nacističke ideologije koja po njemu i dalje ohrabruje mržnju širom svijeta. 

Rainer je unuk Rudolfa Hoessa, komadanta i upravnika Aušvica

Dok je bio dječak njegovi roditelji mu nisu govorili istinu o njegovom djedu. Međutim tada je sudbina umiješala prste. Zbog jednog nestašluka u školi dobio je ukor da mora da pomaže školskom baštovanu. Ispostavilo se da je baštovan bio zatvorenik u Aušvicu, zbog čega je Rainer trpio razne neprijatnosti tokom dvomjesečnog ukora. Shvativši o čemu se radi, detaljnije je istražio istoriju svoje porodice. Kada je shvatio ko mu je djed, otišao je od kuće i nikada se nije vratio. 

Rainer je takođe dio grupe Footsteps, koja se bavi borbom protiv svih oblika intolerancije i mržnje. On redovno posjećuje žrtve Aušvica širom svijeta. Simbolično je usvojen kao “unuk” Eve Mozes Kor, preživjele žrtve iz Aušvica. 

Usudi se! Svi u glavama nosimo neke ideje, projekte i zamisli. Većina od njih se nikada ne ostvare, jer se jednostavno ne usudimo da pokušamo da ih realizujemo. Prvi korak ka uspješnoj realizaciji ideje kreće u odlučnosti da se usudite da pokušate. Upravo o tome je pričao Vladimir Vulić, programski direktor Spark.me konferencije i konsultant za digitalnu transformaciju. 

You dared! Vladimir Vulić

Na fakultetu, krajem devedesetih godina, sa dva najbolja druga pokrenuo je prvi download web sajt na teritoriji Crne Gore i Srbije – DownloadZone. Zatim je pokušao da napravi web sajt za svoj omiljeni košarkaški klub Partizan. Pozvao je na kontakt broj kluba, nadajući se da će moći da popriča sa nekim ko je zadužen za vođenje web sajta. Uspio je da dođe do menadžera odjeljenja za medije, koji je bio oduševljen idejom i entuzijazmom mladih preduzetnika. Ispostaviće se kasnije da su i ovaj posao dobili, jer su se usudili da pokušaju. 

Otvorenost ka drugima može da vam promijeni život. Uklopiti se u okruženje ponekad nije lako. To je osjetio na svojoj koži Fabian Dittrich, preduzetnik, avanturista i digitalni nomad. Kao dijete nije se družio sa ostalom djecom u školi, čak je često izbjegavao brata i sestru. Socijalizacija nije bila njegova najbolja osobina, a nije znao zbog čega. Nakon završene srednje škole odselio se u drugi grad na fakultet.

Fabian je upravljao kompanijom iz Land Rovera dok je živio nomadski život kroz Južnu Ameriku

Dok je studirao otkrio je novi hobi – upoznavanje stranaca, sa kojima je dijelio hranu i prenoćište. Dok je preživljavao od part-time posla čuo je zanimljivu priču jednog uličnog muzičara o prodaji kola u Gambiji. Odmah se prepoznao u tome i došao na ideju da ide na put u Afriku. To je put koji mu je promijeni život. Na putu od Njemačke do Konga živio je svoj životni san. Uživao je u prirodi, doživljajima i ljudima koje je upoznavao tokom putovanja. Potpuno drugačije od onog povučenog dječaka iz djetinstva. Dok je boravio u Kongu dobio je malariju. Njegova avantura je usporila i postalo je izvjesno da će morati da se vrati u Njemačku. Kako mu je već postajalo dosadno, jer je morao da miruje zbog bolesti, sve više je istraživao na internetu. Jednog dana upisao je u Google pretrazi “coolest job in the internet” i prijavio se na prvu otvorenu poziciju. Sjutra dan je pozvan na intervju, dobio posao, a zatim se preselio u London. U kompaniju Zendesk. Ima je cool posao i lijepo živio, ali nešto mu nije dalo mira. Nedostao mu je avanturistički duh koji je imao tokom svog putovanja u Africi. Odlučio je da da otkaz i pokrene svoju firmu, koju je kasnije vodio iz Land Rovera sa još dva prijatelja na proputovanju kroz Južnu Ameriku. 

Sve fotografije sa TEDxKotor možete pogledati ovdje.

Fotografije su djelo: Doa photography i K4k media.

TEDx Budva – Plug in the future

Bio sam već nekoliko puta na TEDx događajima. Moram da priznam da mi je ovaj omiljeni, jer se održao u Hotelu Palas, u Petrovcu, tik pored mora uz miris mediterana. 

Od samog dolaska na događaj pa do kraja, osjećala se vrlo pozitivna energija, koja je bila vodilja izuzetno mladom i motivisanom timu koji stoji iza događaja. Nakon lijepog dočeka i uvodnog fotografisanja, gosti su počeli da zauzimaju svoja mjesta. Dok se čula galama gostiju i škripa stolica, govornici su se spremali za nastup. Događaj je bio podijeljen u četiri sesije: za kreativnost, za inovacije, za lifestyle i za vizionarstvo.

Tjaša Deu o video sadržaju

Događaj je otvorila slovenačka mlada vlogerka i influenserka, Tjaša Deu, pričom o važnosti video zajednice i značaju video sadržaja. Način na koji se danas koristi video je drugačiji od onoga ranije. Uz pametne telefone, moguće je napraviti vrlo kvalitetne snimke sa zanimljivim sadržajem. Video je kroz online kanale dostupan gotovo svima, bilo gdje u svijetu. Interakcija i edukacija kroz video sadržaje postiže se mnogo lakše i brže nego kroz ostale online kanale.

Pogledajte ispirativnu priču o Juliusu, momku koji je naučio da baca koplje preko YouTube tutorijala i obezbijedio učešće na Olimpijskim igrama.

Nakon zanimljivog predavanja o video sadržaju mjesto govornika zauzela je Martina Hauser. Kako ona kaže, emigrantkinja bez pasoša. Martina je takođe ekspert iz oblasti okoline i klimatskih promjena. Navodi da je danas potrebno da se bolje povezujemo međusobno, jer emigranti neće nestati. S većim stepenom globalizacije povećava se broj emigranata. U Crnoj Gori je pokrenula nekoliko projekata u kojim zapošljava emigrante. Nakon Martine na scenu je nastupio Marek Kubik, koji je otvorio sesiju za inovacije. Marek se nalazi na Forbsovoj listi 30 ispod 30 za 2017. godinu. Njegovo polje djelovanja je skladištenje energije uz očuvanje životne sredine. Iznio je zanimljiv plan o obnovljivim izvorima energije i transformaciji korišćenja energije. Njegova ideja oslanja se na maksimalnom iskorišćavanju obnovljive energije. Primjera radi, sunce proizvodi 174 kvadriliona Vata energije koja je usmjerena na planetu Zemlju. 

Marek Kubik

Zatim je svoje iskustvo o bankarskim počecima i načinu na koji je usmjerila svoju edukaciju u finansijama ispričala  Ana Nives Radović. Umjetnica u duši, sa željom da uspije u biznisu, rano je ušla u uzbudljive preduzetničke vode. Ideju o decentralizovanom finansijkom sistemu i nultom stopom zasnovanom na blockchain tehnologiji pretvorila je u istraživački projekat „Deviding by Zero”. Danas je jedan od vodećih autora u regionu na teme o kriptovalutama i blockchain tehnologiji.

Možda i najkreativniji nastup imala je Elma Hot. Osnivač startapa beeand.me. Govorila je o važnosti pčela za planetu i njihovom izumiranju. S namjerom da omogući bolje praćenje pčela za košnice svog djeda i prikupljanje podataka o pčelama, pokrenula je ideju za svoj startap.

Nataša Đukanović o svojim planinarskim izazovima

U sesiji za lifestyle, koju je otvorila Nataša Đukanović svojom nevjerovatnom pričom o planinarenju i usponu na planinu Kilimandžaro. U planini je htjela da nađe izlazak iz svakodnevnice i posla, a našla je više od toga. Usponi na mnoge vrhove donijelu su joj lijepa sjećanja na teške planinarske izazove. Snežana Ivanović takođe je podijelila svoje iskustvo, samo o studiranju i principima koji su je vodili kroz izazove u stvaranju humanitarne akcije Njihov osmijeh vrijedi više, koja svake godine prikuplja sredstva i odjeću za djecu iz doma „Mladost” u Bijeloj. Zatim nas je Radoje Cerović proveo kroz konzervativni i liberalni pristup pojedinaca i zajednica. Način na koji se ponašaju ovakve zajednice u različitim društvenim i političkim situacijama.

Posljednju sesiju otvorio je Ruben Vergara Mershoon. Iako je kao mali htio da postane sportista i šampion, život je za njega imao druge planove. Vrlo rano je krenuo u preduzetničke vode, nije imao značajnijeg uspjeha. Nakon nekoliko godina putovanja kroz Evropu započeo je novi biznis. Danas je izvršni direktor i osnivač Wall Street International kompanije i član odbora nekoliko uspješnih preduzeća.

Rob Monster

Nakon Rubenovog govora, ništa manje zanimljiv nastup imao je Rob Monster, koji se osvrnuo na temu o digitalnim gradovima za bolji život i jednostavnije povezivanje sa lokalnom zajedicom. Događaj je zatvorio Hajan Selmani, koji je podijelio sa nama svoje viđenje o principima na kojima počiva uspjeh.

Sjajna atmosfera na događaju

Čestitke cijelom timu TedXBudva na organizaciji. Vidimo se na narednom TEDx u Budvi. 

Galeriju fotografija pogledajte ovdje.

Koliko je uspješnih kompanija u Crnoj Gori?

Često su novinski članci u rubrikama za ekonomiju puni „crnih lista” poreskih obveznika i blokiranih kompanija. Sama pomisao na privredni sistem Crne Gore daje određenu dozu razmišljanja kroz koju se provlači ubjeđenje da smo mala ekonomija sa mnogo barijera. Ponekad čujem i priču u krugovima prijatelja da nije moguće „napraviti veliki biznis” u Crnoj Gori. Da li je zapravo tako? Mnogi bi se pozitivno iznenadili kada bi pogledali strukturu prihoda i profitabilnost najboljih crnogorskih kompanija. Sam podatak da je hiljadita firma po prihodima u 2016. godini ostvarila više od 1 milion eura prihoda navodi da, zastanete i zapitate se koliki su prihodi najbolje kompanije u Crnoj Gori?

Prije skoro dva mjeseca objavljen je projekat „100 najvećih u Crnoj Gori”, u organizaciji BI Communication. Dok BI Consulting, vodeći provajder bonitetnih podataka u Crnoj Gori, obezbjeđuje zvanične podatke i analize za rangiranje. Projekat je podržan od strane Ministarstva finansija i Ministarstva ekonomije. Riječ je o projektu koji će izdvojiti 100 najuspješnijih kompanija u crnogorskoj privredi, rangiranih po javno dostupnim finansijskim parametrima u kategorijama za mikro, male, srednje i velike kompanije. U sklopu projekta biće objavljena i publikacija sa 100 najvećih kompanija.

Cilj projekta je prikazati značaj pozitivne poslovne prakse u Crnoj Gori i njen uticaj na cjelokupni ekonomski sistem. Uzimajući u obzir tržište i druge barijere, u Crnoj Gori posluje značajan broj uspješnih kompanija. Od mikro kompanija koje broje svega nekoliko zaposlenih do velikih kompanija sa više od 500 zaposlenih.

Projekat „100 najvećih u Crnoj Gori” istaći će 100 najvećih kompanija u Crnoj Gori. Sve kompanije koje blagovremeno i uredno objave finansijske izvještaje za 2017. godinu, a imaju minimum 100 hiljada kapitala, posluju 3 godine i imaju minimum 3 zapošljena, ulaze u analizu i rangiranje. A da pritom nisu bile na listi blokiranih kompanija posljednjih 12 mjeseci. Svaka kompanija koja bude rangirana u publikaciji imaće pravo da koriste žig „100 najvećih u Crnoj Gori”, čime će ulivati dodatno povjerenje, pouzdanost i stabilnost kod klijenata i partnera.

Zašto je važno ispravno finansijsko izvještavanje?

Blagovremeno i ispravno finansijsko izvještavanje nije samo zakonska obaveza kompanije, već utiče na niz drugih stvari po pitanju statusa preduzeća. U izvještajima se vidi uspjeh i stabilnost kompanije. Uredno vođeno finansijsko izvještavanje obezbjeđuje bolji kreditni rejting kompanije i povjerenje investitora, kao mogućnost za ulaganje gdje mogu očekivati pozitivan povrat na uložena sredstva.

Pored zakonske regulative i obaveze za izvještavanjem, kompanije se moraju držati etičkog kodeksa i ponašanja prilikom kreiranja finansijskih izvještaja. Transparentno i pošteno prikazivanje rezultata ne povećava samo povjerenje investitora u kompaniju, već i doprinosi većoj pouzdanosti i stabilnosti cjelokupnog finansijskog i ekonomskog sistema.

Stoga je vrlo važno ohrabrivati i promovisati uspješne kompanije. Siguran sam da će projekat „100 najvećih u Crnoj Gori” vremenom postati „poslovni oskar”, čemu će težiti sve uspješne kompanije u Crnoj Gori kao značajnom priznanju za postignute rezultate.

Martin Lindstrom dolazi na ARK Branding Symposium

Sprema se oluja. Veliki potop. Samo 500 odabranih biće spašeno. Da li ste spremni da uskočite u arku?

Ne, nije u pitanju kišna oluja. Ovo nije potop od kojeg ćeš se udaviti. Ovo je oluja znanja, zbog koje ćeš promijeniti način na koji posmatraš marketing, poslovanje i potrošače. Kormilar ovogodišnjeg ARK Symposiuma i vodeći svjetski brend stručnjak, Martin Lindstrom, 12. maja dolazi u Beograd!

Ko je Martin Lindstrom?

Martin je vodeći brend stručnjak i konsultant najvećih svjetskih brendova, kao što su: LEGO, Microsoft, Red Bull, Uniliver, Toshiba, Disney i drugi. Lista kompanija i brendova sa kojima sarađuje je vrlo dugačka. Autor je 7 knjiga iz oblasti brenda i ponašanja potrošača, a 4 puta je nagrađivan kao autor svjetskih bestselera. Nalazi se na 36 mjestu Thinkers50, liste najuticajnih osoba iz menadžmenta i 6 mjestu Global Gurus Top 30, liste najuticajnijih brend stručnjaka.

Martinovi prvi koraci u svijetu marketinga počeli su sa jedanaest godina, kada je u svom dvorištu napravio čudesni vrt od lego kockica. Vrt je bio vrlo posjećen. Zvao se „Legoland”. Budući da ga je oglasio u lokalnim novinama, ubrzo su čelnici kompanije LEGO saznali za vrt i zabranili mu upotrebu naziva „Legoland”. Samo nekoliko mjeseci kasnije, postao je zvanični konsultant kompanije LEGO i osnovao svoju agenciju za marketing. Imao je tek 12. godina.

Njegov rad sam počeo da pratim još kao student marketinga, a fascinacija njegovim radom dolazila je iz činjenice da se njegove knjige baziraju na temeljnim istraživanjima i zaključcima iz praktičnih slučajeva. Takoreći, pogađaju samu srž teme. On sam otkriva i istražuje. Uvijek donosi vrijedne savjete kroz svoje tekstove, jer i on uči na svojim istraživačkim putovanjima. Koncept koji spaja iskustva, eksperimentisanja i istraživanja, daje jedinstvenu formulu kojom se vode mnogi svjetski brendovi danas.

Nema sumnje da je njegov doprinos brendingu i neuromarketingu ogroman.

Svojom knjigom „Brand Sense”, postavio je nova načela brendiranja kroz 5 ljudskih čula (dodir, ukus, miris, vid and zvuk). Iako su neki svjetski brendovi koristili određene koncepte za brendiranje preko ljudskih čula, kroz istraživanje on je otišao korak dalje predlažući brendiranje kroz cijeli čulni sistem (Sensory branding). Kroz takav pristup brendiranju potrošači bi svoje doživljaje emotivno percipirali sa brendovima, a emocije se izazivaju preko čula. Suština je napraviti razliku u odnosu na druge brendove kroz emotivno povezivanje sa potrošačima. Singapore Airlines je razvio svoj jedinstveni miris, koji se može osjećati u avionima tokom leta, kako bi podstakao emotivno vezivanje putnika sa brendom.

Martinova nova knjiga „Small Data”

Lindstrom proučava potrošače sa različitih gledišta. Vjerujem da nema osobe iz svijeta marketinga, koja nije pročitala knjigu „Kupologija”. Mogu slobodno reći da se kroz knjigu „neuromarketing” objašnjava na najjednostavniji način. Kroz trogodišnje istraživanje, koje je koštalo oko 7 miliona dolara, daje dodatni nivo interdisciplinarnosti marketinga. Kako u naučnom smislu, tako i u praksi. Povezivanjem tehnologije, medicine i marketinga, objašnjava kako i zašto se odlučujemo za kupovinu. Iako nam se na prvi mah čini da su naše odluke o kupovini razumne, one su krajnje nerazumni potezi. Naučnici su dokazali da je za odluku o kupovini dovoljno samo 2,5 sekundi!

Zašto Martin smatra da je„Small Data” relevantniji od „Big Data”?

Analizom velikih baza podataka o potrošačima kompanije mogu jednostavnije i brže donositi odluke. Takođe, predviđati potrošačke trendove. Kakogod, velike baze podataka ne mogu da daju odgovor na sva pitanja. Koliko god se trudili da dobijemo odgovor analizom podataka, ne mora da znači da ćemo donijeti pravu odluku. Potrošači su bića koja emotivno doživljavaju mnoge situacije i događaje, uslijed čega djeluju nepredvidljivo. Na kraju krajeva, i sami smo potrošači. Što znači da velike baze podataka ne otkrivaju prave uzroke problema. Uzrok problema leži u „small data” – „naizgled beznačajnim signalima koje ostavljamo iza sebe”.

Kada je jedna od najvećih finansijskih institucija iz Sjedinjenih Država pokušavala da otkrije zašto imaju visoku stopu „churn-a” tj. otkazivanje usluga banke, oslonili su se na baze podataka klijenata. Dok su analize podataka govorili o stopi „churn-a”, uzrok nije bio jasan. Misleći da uzrok leži u nezadovoljstvu klijenata, kompanija se spremala da pošalje pisma izvinjenja korisnicima kako bi zaustavili dalje otkazivanje usluga. Na veliku sreću i iznenađenje, jedan od menadžera odlučio je da zaviri dublje u suštinu problema i otkrio da klijenti ne otkazuju usluge zbog nezadovoljstva već zbog učestalih razvoda. Što savršeno objašnjava zbog čega su se krediti prenosili u druge banke.

Zašto da dođete na ARK?

Ovo je jedinstvena prilika da se upoznaju i nauče metodologije koje Lindstrom koristi više od dvije decenije pomažući svjetskim brendovima da ostanu na samom vrhu u globalnoj trci. Kroz cjelodnevno interaktivno predavanje imaćete priliku da razgovarate sa Martinom i dobijete odgovore na konkretna pitanja.

Prilika koja se ne smije propustiti. Martin rijetko drži cjelodnevna predavanja za veći auditorijum, jer su namijenjena za in-house obuke u kompanijama. Predavanje je podijeljeno u 4 cjeline. Agendu i kotizacije možete pronaći na zvaničnom sajtu. Organizator događaja je Branding Experts Association (BEA).

Broj kotizacija je ograničen. Požuri da rezervišeš svoju po pristupačnoj cijeni.

Jugaad inovacije: Napravi što ti je potrebno sa onim što imaš

Inovacija je ponekad eureka trenutak, a nekada detaljno planiran i organizovan proces.  Uglavnom, manje kompanije i organizacije se oslanjaju na feedback od kupaca, kreativnost i inicijative pojedinaca u kompaniji. Dok kod velikih kompanija, situacija je sasvim drugačija. Inovacije najčešće dolaze iz jasno strukturiranih procesa, koje karakterišu: veliki budžeti, standardizovani poslovni procesi i kontrolisani pristup informacija i znanju. Iz ovih razloga, pristup inovacijama kod velikih kompanija je vrlo skup, zahtijeva velike resurse, nefleksibilan, izolovan i mogu ga priuštiti samo „najveći”.  U praksi se pokazalo da često i velika uložena sredstva u inovacije ne donose pozitivan krajnji rezultat.

Kako onda inoviraju male kompanije i preduzetnici u zemljama sa ograničenim resursima, ako i velike organizacije imaju problem sa inovacijama?

Primjeri Jugaad Inovacija

Sad već davne 2001. godine indijsko selo Nichimandal potresao je zemljotres, koji je devastirao arhitekturu, onemogućio pristup električnoj energiji i značajno otežao život mještanima sela. Toga dana, u novinama se pojavila fotografija čovjeka sa polomljenim frižiderom. Fotografiju je primijetio Mansukh Prajapati,  lokalni jugaad preduzetnik, i došao na ideju da napravi frižider od gline koji bi radio bez napajanja električne energije. Inače, oko 240 miliona indijaca nema pristup električnoj energiji, što je dodatno motivisalo Prajapatija da stvori proizvod dostupan većem tržištu i riješi višedecenijski problem čuvanja hrane u područjima bez električne energije.

Prajapati, osnivač Mitticool-a

Nakon nekoliko mjeseci eksperimentisanja napravio je frižider od gline, koji koristi vodu kao sredstvo za rashlađivanje. Proizvod je ubrzo ugledao svjetlost dana pod nazivom Mitticool (mitti znači „zemlja” na Hindu jeziku). Cijena frižidera bila je nevjerovatnih 50 dolara.

Mitticool frižider

Inovacije kao što su Prajapatijeva pristutne su u gotovo svim „siromašnijim” djelovima svijeta: Indija, Brazil, Kina, Meksiko, Afrika i sl. Ovaj pravac iliti način kreiranja štedljivih inovacija (frugal innovation) naziva se Jugaad inovacija. Jugaad je hindu riječ, koja u prevodu znači „improvizovano rješenje poteklo iz genijalnosti i vještine”. To je jedinstveni način razmišljanja i djelovanja u prevazilaženju izazova, kreiranju šansi, improvizaciji u nepovoljnim uslovima i ograničenim resursima.

Principi Jugaad inovacija

To je filozofija koja počiva na mantri „napravi što ti je potrebno sa onim što imaš”. Genijalna improvizacija koja nastaje uslijed nedostatka resursa. Jugaad počiva na šest vodećih principa:

  1. Traži priliku u različitostima – Jugaad inovatori i preduzetnici pretvaraju nepovoljne uslove u šanse za stvaranje nove vrijednosti za zajednicu i sebe.
  2. Uradi više sa manje – S obzirom na okruženje i uslove u kojima nastaju, jugaad inovacije su zasnovane na manjku resursa i stvaranju veće vrijednosti.
  3. Razmišljaj i djeluj fleksibilno – U jugaadu nema procedura i strukturiranog pristupa. Fleksibilno razmišljanje donosi brža rješenja i više otvorenih opcija, preispitujući uvijek status quo.
  4. Keep It Simple – Kreiranje jednostavnosti je ključni princip u jugaadu. Jugaad preduzetnici i inovatori ne teže sofisticiranim rješenjima, već su okrenuti jednostavnim rješenjima koja zadovoljavaju potrebu zajednice i kupaca.
  5. Računaj na minimalno i uključi željenu marginu – Jugaad preduzetnici traže prilike u tržištima u nastajanju. Kreiraju potpuno nova tržišta zadovoljavajući potrebe kupaca na drugačiji način.
  6. Slijedi svoje srce –  Slijedeći svoju intuiciju, empatiju i strast, jugaad preduzetnici kreiraju potpuno nove proizvode i tržišta. Ne oslanjaju se na istraživanja tržišta i skupe R&D projekte.

Bazirajući se na šest vodećih principa, jugaad preduzetnici inoviraju brže, jeftinije, bolje i imaju vrlo visok stepen prilagodljivosti promjenama.

Neki od poznatih jugaad preduzetnika iz „zapadne ekonomije” su Bendžamin Franklin i Stiv Džobs (u ranim danima).

Ako nekoga zainteresuje ova tema, preporučio bih da pročita sjajnu knjigu Jugaad Innovation.

Exit mobile version