Pisao sam o utiscima sa konferencije Coding Serbia, ali teško je sve dočarati i prenijeti u par blog postova. Imajući u vidu da sam bio zvanični bloger, odlučio sam se da u mini intervjuu sa Ville Ingmanom obradim temu Internet stvari (Internet of Things).
Vrlo aktuelna tema u svijetu, a na konferenciji je bilo riječi o njoj. Predviđanja su da će do 2020. godine 40.9 milijardi uređaja biti aktivno povezano sa bežičnim internetom. Pored toga, Ville je imao jedno od zanimljivijih predavanja na konferenciji. Predstavio je platformu za upravljanje i prikaz podataka leta Parrot drona u realnom vremenu, pomoću Bluemix cloud-a i Vaadin softvera.
Internet stvari (Internet of Things, IoT) definišemo kao mrežu fizičkih objekata kojima se može pristupiti putem Interneta i posjeduju ugrađene tehnologije pomoću kojih mogu da vrše interakciju („osjećaju“ i komuniciraju) sa svojim unutrašnjim komponentama ili spoljašnom sredinom.
Kako vidiš u budućnosti povezanost IoT sa Cloud tehnologijama, Big Data, i budućim mrežama kao što su 5G?
Vjerujem da će se nekako sve ovo zajedno spojiti. Kreiranje IoT rješenja imaće viši nivo rasta alata đe neće više biti bitno šta se dešava ispod „haube”. Danas je doba da stvaraoci alatki zasijaju i obezbijede odlične alatke za programere.
Kako će “Internet of Things” okruženje uticati na dnevnu rutinu kompanija i korisnika?
IoT je samo fraza i rekao bih da će izblijediti dosta brzo. Nakon toga, već zagarantovano da možemo povezati brojne periferije dok stvaramo rješenja. To su sasvim normalne funkcije na uređajima pomoću kojih se možemo povezati na internet i obezbijediti određene podatke i kontrolisati API-je.
Prema tvom mišljenju, koliki je potencijal u kombinovanju IoT i Cloud tehnologije?
Za mene su ovo iste stvari. Dvije fraze (trenda) koje govore o istoj stvari iz različitih aspekata. Svi budući programeri moraju, i moraće, biti upoznati sa programiranjem za „mreže”. I to sa činjenicom da možda nećete znati na kojim sve uređajima možete da se povežete unaprijed.
Da li vidiš određenu povezanost ili primjenu IoT-Cloud rješenja u Pametnim gradovima (Smart Cities)?
Naravno. Pametni grad je samo riječ koja opisuje okruženje u kojem su različite stvari povezane da bi obezbijedile bolje iskustvo u svakodnevnom životu.
Možeš li da mi navedeš neki primjere IoT-Cloud rješenja?
Ne mogu navesti ništa posebno. I dalje čekam da vidim konačno rješenje. Sva najbolja rješenja su i dalje ideje kao Pametni gradovi ili slično.
Kada razvijaš IoT aplikacije, na šta se najviše fokusiraš – middleware, framework, cloud, back-end/server, UI?
Korisničko iskustvo. Šta korisnik vidi i kako sistem radi. Niko ne bi koristio Facebook, Twitter ili Google samo zato što imaju rješenje za brz prenos podataka. Ljudi bi ih i dalje koristili i da imaju spor back-end sistem ZATO ŠTO je korisničko iskustvo lijepo.
Koja je tvoja osnovna zabrinutost kada je u pitanju IoT?
Sigurnost. Za nekoga ko nije tehničko lice teško je da razumije šta može ugroziti bezbjednost i sigurnost njihove lične imovine, podataka i slično. Imati sve povezano sa internetom otvoriće mnogo prostora za kriminalne aktivnosti. Mnoge stvari mogu biti riješene od strane programera, ali sve je beskorisno ako stvarni korisnik ne razumije kako da koristi bezbjedonosne funkcije. Jednostavno pitanje: koliko nas zaista promijeni početnu lozinku na WiFi ruteru. Razmislite o tome.
Da li planirate da izađete na tržište sa aplikacijom koju si pokazao na konferenciji? Mislim na softver za vizuelizaciju podataka u realnom vremenu za dronove.
Ne, nećemo ga komercijalizovati. Razvili smo ga isključivo za edukativne svrhe.
Sve snimke predavanja možete pogledati na zvaničnom YouTube kanalu Coding Serbia konferencije.