7 „smrtnih” grehova u brend menadžmentu

Mnoge uspješne poslovne priče bile su nekada samo ideje, koje su vremenom postale jaki i globalno prepoznatljivi brendovi. Stvaranje prepoznatljivog brenda predstavlja pozicioniranje brenda u svijesti potrošača, kako bi se izgradio kvalitetniji brend imidž i stvorila emocionalna veza sa potrošačem.

Jednom kada stvori emocionalnu vezu sa potrošačima, brend se obavezuje, da će ispuniti očekivanja potrošača i održavati jedinstven odnos sa njima. Međutim, problemi najčešće nastaju kada se, iz nekog razloga odnos i emocionalna veza između potrošača i brenda prekine, iz nekog razloga. Tada dolazi do promjene percepcije brenda kod ciljanog segmenta potrošača. Promjena percepcije ne mora uvijek biti greška kompanije ili brenda, takođe može biti i uticaj spoljnih faktora kao što su globalna recesija, uticaj tehnologije, društvene promjene, politički uticaji i slično, što primorava kompanije na donošenje novih strategija.

Uvođenjem promjene, nove ideje, novog proizvoda, novog načina komunikacije, u globalno razvijenom tržištu, brendovima se povećava rizik za neuspjeh. Da bi izbjegli najčešće greške u brend menadžmentu, smatra se da bi brendovi trebali da povedu računa o „smrtnih”grehova brendinga:

Brend amnezija (brand amnesia)

Gubitak „pamćenja”, kod brendova se reflektuje stanjem brend amnezije, koja nastaje kada brend zaboravi šta istinski predstavlja. Kada se nastoje promijeniti njegove jedinstvene vrijednosti, koje ga odvajaju od konkurencije. Klasičan primjer brend amnezije je zamjena klasične Coca-Cole, sa novim proizvodom New Coke, koji je predstavljen 1985. Nakon jako brzog neuspjeha proizvod je povučen iz proizvodnje, a vraćen je originalni Coca-Cola proizvod.

Ego brenda (brand ego)

Prepoznatljivi brendovi su finansijski stabilni i jaki, što im pruža velike mogućnosti za razvoj i širenje. Takođe, imaju osjećaj da su „važan igrač” na tržištu, i vjeruju da posjeduju znanje da zadovolje potrebe bilo kojeg tržišnog segmenta. Primjer „brend egoizma” predstavlja širenje Harley Davidsona na različita tržišta. Ubrzano širenje brenda tokom 90-tih, na razne modne i kozmetičke proizvode, postavila je Harley Davidson u nezgodnu poziciju kod svoje brend zajednice. Širenje brenda na druga tržišta okarakterisano je kao „Diznifikaciju”. Svi smo svjesni da Harley Davidson, u osnovi predstavlja, žestoki mačo stil i osjećaj slobode. Uz to, imaju jedinstvenu i vrlo jaku brend zajednicu. Uvođenjem linije parfema i šampona, brend je drastično ugrozio svoje brend vrijednosti i odnos sa lojalnom brend zajednicom.

Harley Davidson parfem
Harley Davidson parfem

Brend megalomanija (brand megalomania)

Megalomanija je logična nadogradnja brend egoizma. To je stanje u kojem kompanija koristi intezivno strategiju brend ekstenzije, u nastojanju da se proširi na svaku zamislivu kategoriju proizvoda i usluga. Primjer je Virgin grupa, koja prodaje gotovo sve moguće proizvode i usluge.

Obmana brenda (brand deception)

Obmana u marketingu predstavlja „prikrivanje stvarnog stanja”. Primjer je Sony, čiji su marketing čelnici izmislili lik novinara Dave Manning. Izmišljeni novinar je „pisao” pozitivne recenzije za Sony filmove, a njegovi citati su se pojavljivali na sponzorisanim posterima za filmove. Jedan od primjera obmane, iz novije poslovne istorije je, prikrivanje prekomjerne emisije štetnih gasova iz automobila Volkswagena, u SAD-u.

 Dave Manning recenzija za Sony
Recenzija izmišljenog novinara Dave Manninga

Zamor brenda (brand fatigue)

Predstavlja „zamor” ili „istrošenost” brenda na tržištu uslijed višegodišnjeg nedostatka inovativnog i kreativnog pristupa, što takođe utiče na smanjenje prodaje. Primjer „brend istrošenosti” je, nekadašnji tržišni lider u proizvodnji mobilnih telefona, Nokia. Premda je kompanija značajno ulagala u inovacije i istraživanje, nije na vrijeme prepoznala promjene na tržištu, kako bi potrošačima ponudila pametne telefone. U zaostatku za agresivnom konkurencijom, Nokia je urušila svoj brend imidž kod potrošača.

Paranoja brenda (brand paranoia)

Stanje u kojem se brend često mijenja i imitira konkurenciju, uslijed straha od jačanja konkurencije, lošeg odnosa sa javnostima, pada prodaje i gubitka tržišnog učešća. Za primjer brenda sa simptomima paranoje može se uzeti Blackberry. Jedan od tržišnih lidera u 2007. godini, nakon pojave novih konkurentskih proizvoda, počinje da gubi tržišno učesće. U strahu od konkurencije, Blackberry je impulsivno objavio svoju novu generaciju telefona, koja nije imala značajnijeg uspjeha. Dodatno, napravili su 17 novih akvizicija na tržištu, kako bi unaprijedili telefone. Sve akvizicije su bile neuspješne.

Nerelevantnost brenda (brand irrelevance)

Stanje u kojem brend ne prati razvoj i promjene tržišta, zbog čega postaje nerelevantan i zastareo. Primjer je Sony Walkman, koji je predstavljen prije skoro 40. godina i tada je potpuno izmijenio način slušanja muzike. Prodat je u 200 miliona primjeraka. Budući da su se u Walkmanu koristile kasete, sa pojavom CD-va i digitalnih formata tokom 90-tih, proizvod je postao nerelevantan i zastareo. Sony je brzo odgovorio na promjene sa novim tipovima Walkmana, koji su podržavali digitalne formate. Međutim, proizvod nije „udahnuo novi život” tj. doživio revitalizaciju brenda. 

Crnogorski poslovni oskar je rođen

U jednom od prethodnih tekstova pisao sam o projektu „100 najvećih u Crnoj Gori” i važnosti blagovremenog i ispravnog finansijskog izvještavanja. Važna i izazovna kampanja, u organizaciji BI Communications, trajala je četiri mjeseca. Projekat je podržan od strane Ministarstva finansija i Ministarstva ekonomije. Dok je BI Consulting, vodeći provajder bonitetnih podataka u Crnoj Gori, obezbijedio zvanične podatke i analize za rangiranje.

S velikim iščekivanje čekalo se na objavljivanje rezultata o najuspješnijim kompanijama u 2017. godini. Od samog početka, kampanja je bila jako intezivna, što se moglo primijetiti u medijima. Budući da se projekat realizovao prvi put u Crnoj Gori, vjerovao sam da će organizatoru biti jako izazovno ubijediti mnoge partnere da se pridruže projektu i podrže ga. Međutim, prave ideje i projekti uvijek nađu prave partnere i sponzore. Veliki broj izuzetno renomiranih kompanija i institucija pridružio se projektu „100 najvećih u Crnoj Gori”.

U sklopu projekta objavljena je publikacija „100 najvećih u Crnoj Gori”, u kojoj se nalazi lista 750 najuspješnijih kompanije u Crnoj Gori. Oko 430 kompanija u kategorijama velikih, srednjih, malih i mikro, po prihodima, dobiti i broju zaposlenih. Kao i 320 kompanija izlistanih u 12 privrednih grana. Publikacija je vrlo sadržajna, nudi analize kompanija u posljednje dvije godine i trendove. Takođe, u publikaciji su predstavljeni profili partnera, a upotpunjena je sa intervjuima ministara finansija i ekonomije.

Publikaciju možete poručiti putem zvaničnog sajta.

Iako sam znao da u našoj ekonomiji ima izuzetno uspješnih kompanija, iznenadili su me podaci iz prethodne godine i veliki broj kompanija koje posluju pozitivno. Pomno sam pratio kampanju i čekao da saznam koje su najuspješnije kompanije u Crnoj Gori.

Ako možemo povući paralelu sa filmskom industrijom, onda projekat „100 najvećih u Crnoj Gori” zaslužuje epitet „crnogorskog poslovnog oskara”. Kao i svaka dodjela „oskara”, zahtijeva svečanu dodjelu nagrada. Gala veče i dodjela nagrada održana je 30. maja, u Hotelu Hilton. Na svečanoj dodjeli uručene su nagrade i priznanja predstavnicima najuspješnijih crnogorskih kompanija, prema ranije utvrđenim kriterijumima i kategorijama.

Dodjela priznanja 100 najvecih u Crnoj Gori
Dobitnici priznanja, Hotel Hilton

U kategoriji velikih kompanija izdvojile su se Elektroprivreda Crne Gore, Bemax i Voli Trade. Kod kompanija srednje veličine najbolje su Neregelia, GRADIR Montenegro i Tabacco S Press. U kategoriji malih preduzeća najuspješniji su Carlsberg Montenegro, Domen i Securitas Montenegro. Da i mikro preduzeća mogu biti izuzetno uspješna dokazali su BWA Tivat, Capris i Halo taxi. Nagrađene su i najbolje kompanije u 12 privrednih grada. Najveća rastuća kompanija u 2017. godini je kompanija Voli Trade. Listu najuspješnijih kompanija pogledajte OVDJE

Sama kampanja bila je jako značajna u podizanju svijesti o uspješnim kompanija u crnogorskoj privredi, kao i o pravilima i propisima nadležnih institucija u Crnoj Gori. Prihvatanje poslovne etike jedan je od izazova crnogorske ekonomije, a projekti poput „100 najvećih” omogućavaju da se kontinuirano priča o uspjesima kompanija, njihovom doprinosu cjelokupnoj zajednici i ekonomiji, i poštovanju prava koje propisuju regulatorne institucije u državi. Takođe, priznanja i nagrade su dodatni podstrek kompanijama da se nadmeću na tržištu i kontinuirano unapređuju svoje poslovanje.

Siguran sam da su inicijativom „100 najvećih u Crnoj Gori” postavljeni čvrsti temelji za nastavak projekta iduće godine, ali da je sada otvoren put i za neke druge slične projekte.

Crnogorski poslovni oskar je rođen.

Šta je trenutak istine (Moment of Truth)?

Brzina protoka informacija, globalna dostupnost proizvoda i razvoj novih tehnologija potrošačima daju široku lepezu brendova i načina kupovine. U potrazi za što boljom ponudom potrošači koriste više kanala za pribavljanje informacija. Trenutak kada potrošači ostvaruju određeni kontakt sa brendom, proizvodom ili uslugom, koji minjenja percepciju potoršača o brendu, proizvodu ili usluzi, nazivamo trenutak istine (Moment of Truth, MOT).

Trenutak istine
Proces kupovine, ZMOT handbook by Google

Proces od upoznavanja proizvoda i usluge sa potrošačem do same kupovine nekada je bio jednostavniji. Danas, koristeći više izvora informisanja i načina kupovine proces odlučivanja o kupovini se znatno usložnjava. Potrošač prolazi kroz više trenutaka istine od inicijalne potrebe za proizvodom do same upotrebe.

Prvi trenutak istine (First moment of truth, FMOT) predstavlja prvi kontakt potrošača sa proizvodom ili uslugom tj. stvaranje prvog utiska na osnovu opisa proizvoda, priče prijatelja kako ga koristi, reklame, pakovanja i slično. Drugi trenutak istine (Second moment of truth, SMOT) jeste kupovina i iskustvo koje potrošač stiče upotrebom proizvoda ili usluge. Treći trenutak istine (Third moment of truth, TMOT) predstavlja povratnu informaciju potrošača na osnovu upotrebe proizvoda i usluge, korisničku podršku tj. cjelokupno iskustvo potrošača nakon upotrebe. Preispitivanje da li je donesena ispravna odluka o kupovini tj. kognitivna disonanca potrošača, koja se često javlja u fazi post kupovine.

Nulti trenutak istine (Zero moment of truth, ZMOT) je termin nastao u kompaniji Google. Zapravo, predstavlja trenutak u kojem potrošač na osnovu određenog stimulansa prvo pretražuje informacije o proizvodu i usluzi putem online kanala, kao što su web i mobile pretrage, komentari i recenzije, forumi, društvene mreže i slično. ZMOT je trenutak u kojem se potrošač odlučuje za kupovinu, koja može biti online ili offline.

Nema sumnje da se ponašanje potrošača i proces odlučivanja o kupovini značajno mijenja i usložnjava.

5 tema za razmišljanje koje sam pokupio sa TEDx Kotor

Prvi TEDx Kotor događaj biće zapamćen po zanimljivim govornicima, raznovrsnim temama i puno smijeha. Od samog početka vidjelo se da to neće biti jedan od onih događaja “hajde da sačekam pauzu pa da idem”. Zanimljiv i intrigantan početak obećavao da će teme govornika biti na takvom nivou. 

Martinga Orsag - TEDxKotor
Martina Orsag, foto: TEDxKotor

To je bio događaj koji će se sigurno prepričavati, a otvoreno je nekoliko meni zanimljivih i poučnih tema za razmišljanje.  

Trebamo samo dvije stvari da bi promijenili svijet. Piotr Prokopowicz, asistent na Univerzitetu u Krakovu i jedan od osnivača Freenovationa, sugeriše nam kako možemo promijeniti svijet. Za promjenu su potrebne dvije stvari. Da ispitamo šta je moguće i uradimo šta je neophodno. Međutim, nismo svi inovatori. I nisu sve nacije inovativne. I nisu sve organizacije inovativne. Radeći na raznim projektima i istraživanjima iz oblasti inovacija i preduzetništva, shvatio je da je kultura jedan od ključnih faktora koji pravi granicu između inovativnih i neinovativnih. 

“Examine what’s possible, and do what’s necessary.” Piotr Prokopowicz

Država Ohajo (SAD), krajem 19. i početkom 20. vijeka bila je država sa najviše patenata po glavi stanovnika. Ovaj podatak ne iznenađuje budući da su tamo potekla mnoga svjetski poznata inovativna rješenja. Čak je i prvi avion konstruisan u Dejtonu (Ohajo, SAD) od braće Wright

Kultura inoviranja podstiče cjelokupno društvo i zajednicu da razmišlja i radi na inovativan način, što rezultira većem broju inovacija. Da bi se došlo do inovacija potrebno je da održavamo balans, budemo fokusirani i iskoristimo uticaj kulture

Čovjek vs Mašina? Znamo da je šah strateška i mentalna igra, a da su šahisti mahom najinteligentnije osobe. Priču o šahu i vještačkoj inteligenciji ispričao je Jovan Jovančević, šahista i softverski inžinjer. On je tokom svog djetinjstva uporedo sa razvojem šahovskih vještina učio o kompjuterskim šahovskim programima. Kako je tehnologija sve više napredovala tako su se razvijali napredniji programi. Onda je došla 1997. godina, kada je šahovski program Deep Blue prvi put u istoriji čovječanstva uspio da pobijedi Garry Kasparova, najvećeg igrača šaha u istoriji. Danas su to već programi sa nevjerovatnom naprednom vještačkom inteligencijom, koji s lakoćom mogu da pobijede najbolje šahiste na svijetu. 

Is chess a solved game? No. Jovan Jovančević

I dok neki u vještačkoj inteligenciji vide prijetnju čovjeku, Jovan smatra da svi možemo učiti od načina na koji programi sa vještačkom inteligencijom rade.

Jovan je objasnio da iako su decenijama djelovale kao inteligentne mašine, šahovski programi to nisu bili. Ipak ih je stvorila ljudska inteligencija i oni su faktički samo daleko brže i bez greške procesuirali poteze koje bi inače i čovjek napravio.

Zato je novi program AlphaZero, baziran na vještačkoj inteligeciji revolucionaran i mijenja čitavu igru iz korijena. Kreatori su mu dali samo inpute u vidu pravila i osnovnih principa o šahu. Igrajući milione mečeva sam sa sobom AlphaZero je uspio da stvori svoju percepciju igranja šaha i dostigne nadljudski nivo u igranju. Ovaj program je pobijedio sve prethodne programe dominantno a danas šahisti uče od mašine. Jovan nas je ostavio sa mišlju kako će vještačka inteligencija da mijenja čitave industrije.

Težimo tolerantnijem svijetu bez mržnje. Priča gotovo da zvuči filmski. Rudolf Hoess je bio ratni zločinac i dugogodišnji upravnik Aušvica, najstrašnijeg koncentracionog logora za vrijeme drugog svjetskog rata. Njegov unuk, Rainer Hoess okrenuo se protiv porodice i nacističke ideologije koju je zastupala njegova porodica. Naučen lekcijama iz prošlosti, već u svojoj adolescenciji započeo je borbu protiv nacističke ideologije koja po njemu i dalje ohrabruje mržnju širom svijeta. 

Rainer Hoess, Footsteps
Rainer je unuk Rudolfa Hoessa, komadanta i upravnika Aušvica

Dok je bio dječak njegovi roditelji mu nisu govorili istinu o njegovom djedu. Međutim tada je sudbina umiješala prste. Zbog jednog nestašluka u školi dobio je ukor da mora da pomaže školskom baštovanu. Ispostavilo se da je baštovan bio zatvorenik u Aušvicu, zbog čega je Rainer trpio razne neprijatnosti tokom dvomjesečnog ukora. Shvativši o čemu se radi, detaljnije je istražio istoriju svoje porodice. Kada je shvatio ko mu je djed, otišao je od kuće i nikada se nije vratio. 

Rainer je takođe dio grupe Footsteps, koja se bavi borbom protiv svih oblika intolerancije i mržnje. On redovno posjećuje žrtve Aušvica širom svijeta. Simbolično je usvojen kao “unuk” Eve Mozes Kor, preživjele žrtve iz Aušvica. 

Usudi se! Svi u glavama nosimo neke ideje, projekte i zamisli. Većina od njih se nikada ne ostvare, jer se jednostavno ne usudimo da pokušamo da ih realizujemo. Prvi korak ka uspješnoj realizaciji ideje kreće u odlučnosti da se usudite da pokušate. Upravo o tome je pričao Vladimir Vulić, programski direktor Spark.me konferencije i konsultant za digitalnu transformaciju. 

You dared! Vladimir Vulić

Na fakultetu, krajem devedesetih godina, sa dva najbolja druga pokrenuo je prvi download web sajt na teritoriji Crne Gore i Srbije – DownloadZone. Zatim je pokušao da napravi web sajt za svoj omiljeni košarkaški klub Partizan. Pozvao je na kontakt broj kluba, nadajući se da će moći da popriča sa nekim ko je zadužen za vođenje web sajta. Uspio je da dođe do menadžera odjeljenja za medije, koji je bio oduševljen idejom i entuzijazmom mladih preduzetnika. Ispostaviće se kasnije da su i ovaj posao dobili, jer su se usudili da pokušaju. 

Otvorenost ka drugima može da vam promijeni život. Uklopiti se u okruženje ponekad nije lako. To je osjetio na svojoj koži Fabian Dittrich, preduzetnik, avanturista i digitalni nomad. Kao dijete nije se družio sa ostalom djecom u školi, čak je često izbjegavao brata i sestru. Socijalizacija nije bila njegova najbolja osobina, a nije znao zbog čega. Nakon završene srednje škole odselio se u drugi grad na fakultet.

Fabian je upravljao kompanijom iz Land Rovera dok je živio nomadski život kroz Južnu Ameriku

Dok je studirao otkrio je novi hobi – upoznavanje stranaca, sa kojima je dijelio hranu i prenoćište. Dok je preživljavao od part-time posla čuo je zanimljivu priču jednog uličnog muzičara o prodaji kola u Gambiji. Odmah se prepoznao u tome i došao na ideju da ide na put u Afriku. To je put koji mu je promijeni život. Na putu od Njemačke do Konga živio je svoj životni san. Uživao je u prirodi, doživljajima i ljudima koje je upoznavao tokom putovanja. Potpuno drugačije od onog povučenog dječaka iz djetinstva. Dok je boravio u Kongu dobio je malariju. Njegova avantura je usporila i postalo je izvjesno da će morati da se vrati u Njemačku. Kako mu je već postajalo dosadno, jer je morao da miruje zbog bolesti, sve više je istraživao na internetu. Jednog dana upisao je u Google pretrazi “coolest job in the internet” i prijavio se na prvu otvorenu poziciju. Sjutra dan je pozvan na intervju, dobio posao, a zatim se preselio u London. U kompaniju Zendesk. Ima je cool posao i lijepo živio, ali nešto mu nije dalo mira. Nedostao mu je avanturistički duh koji je imao tokom svog putovanja u Africi. Odlučio je da da otkaz i pokrene svoju firmu, koju je kasnije vodio iz Land Rovera sa još dva prijatelja na proputovanju kroz Južnu Ameriku. 

Sve fotografije sa TEDxKotor možete pogledati ovdje.

Fotografije su djelo: Doa photography i K4k media.

TEDx Budva – Plug in the future

Bio sam već nekoliko puta na TEDx događajima. Moram da priznam da mi je ovaj omiljeni, jer se održao u Hotelu Palas, u Petrovcu, tik pored mora uz miris mediterana. 

Od samog dolaska na događaj pa do kraja, osjećala se vrlo pozitivna energija, koja je bila vodilja izuzetno mladom i motivisanom timu koji stoji iza događaja. Nakon lijepog dočeka i uvodnog fotografisanja, gosti su počeli da zauzimaju svoja mjesta. Dok se čula galama gostiju i škripa stolica, govornici su se spremali za nastup. Događaj je bio podijeljen u četiri sesije: za kreativnost, za inovacije, za lifestyle i za vizionarstvo.

Tjaša Deu
Tjaša Deu o video sadržaju

Događaj je otvorila slovenačka mlada vlogerka i influenserka, Tjaša Deu, pričom o važnosti video zajednice i značaju video sadržaja. Način na koji se danas koristi video je drugačiji od onoga ranije. Uz pametne telefone, moguće je napraviti vrlo kvalitetne snimke sa zanimljivim sadržajem. Video je kroz online kanale dostupan gotovo svima, bilo gdje u svijetu. Interakcija i edukacija kroz video sadržaje postiže se mnogo lakše i brže nego kroz ostale online kanale.

Pogledajte ispirativnu priču o Juliusu, momku koji je naučio da baca koplje preko YouTube tutorijala i obezbijedio učešće na Olimpijskim igrama.

Nakon zanimljivog predavanja o video sadržaju mjesto govornika zauzela je Martina Hauser. Kako ona kaže, emigrantkinja bez pasoša. Martina je takođe ekspert iz oblasti okoline i klimatskih promjena. Navodi da je danas potrebno da se bolje povezujemo međusobno, jer emigranti neće nestati. S većim stepenom globalizacije povećava se broj emigranata. U Crnoj Gori je pokrenula nekoliko projekata u kojim zapošljava emigrante. Nakon Martine na scenu je nastupio Marek Kubik, koji je otvorio sesiju za inovacije. Marek se nalazi na Forbsovoj listi 30 ispod 30 za 2017. godinu. Njegovo polje djelovanja je skladištenje energije uz očuvanje životne sredine. Iznio je zanimljiv plan o obnovljivim izvorima energije i transformaciji korišćenja energije. Njegova ideja oslanja se na maksimalnom iskorišćavanju obnovljive energije. Primjera radi, sunce proizvodi 174 kvadriliona Vata energije koja je usmjerena na planetu Zemlju. 

Marek Kubik
Marek Kubik

Zatim je svoje iskustvo o bankarskim počecima i načinu na koji je usmjerila svoju edukaciju u finansijama ispričala  Ana Nives Radović. Umjetnica u duši, sa željom da uspije u biznisu, rano je ušla u uzbudljive preduzetničke vode. Ideju o decentralizovanom finansijkom sistemu i nultom stopom zasnovanom na blockchain tehnologiji pretvorila je u istraživački projekat „Deviding by Zero”. Danas je jedan od vodećih autora u regionu na teme o kriptovalutama i blockchain tehnologiji.

Možda i najkreativniji nastup imala je Elma Hot. Osnivač startapa beeand.me. Govorila je o važnosti pčela za planetu i njihovom izumiranju. S namjerom da omogući bolje praćenje pčela za košnice svog djeda i prikupljanje podataka o pčelama, pokrenula je ideju za svoj startap.

Nataša Đukanović o svojim planinarskim izazovima

U sesiji za lifestyle, koju je otvorila Nataša Đukanović svojom nevjerovatnom pričom o planinarenju i usponu na planinu Kilimandžaro. U planini je htjela da nađe izlazak iz svakodnevnice i posla, a našla je više od toga. Usponi na mnoge vrhove donijelu su joj lijepa sjećanja na teške planinarske izazove. Snežana Ivanović takođe je podijelila svoje iskustvo, samo o studiranju i principima koji su je vodili kroz izazove u stvaranju humanitarne akcije Njihov osmijeh vrijedi više, koja svake godine prikuplja sredstva i odjeću za djecu iz doma „Mladost” u Bijeloj. Zatim nas je Radoje Cerović proveo kroz konzervativni i liberalni pristup pojedinaca i zajednica. Način na koji se ponašaju ovakve zajednice u različitim društvenim i političkim situacijama.

Posljednju sesiju otvorio je Ruben Vergara Mershoon. Iako je kao mali htio da postane sportista i šampion, život je za njega imao druge planove. Vrlo rano je krenuo u preduzetničke vode, nije imao značajnijeg uspjeha. Nakon nekoliko godina putovanja kroz Evropu započeo je novi biznis. Danas je izvršni direktor i osnivač Wall Street International kompanije i član odbora nekoliko uspješnih preduzeća.

Rob Monster
Rob Monster

Nakon Rubenovog govora, ništa manje zanimljiv nastup imao je Rob Monster, koji se osvrnuo na temu o digitalnim gradovima za bolji život i jednostavnije povezivanje sa lokalnom zajedicom. Događaj je zatvorio Hajan Selmani, koji je podijelio sa nama svoje viđenje o principima na kojima počiva uspjeh.

Sjajna atmosfera na događaju

Čestitke cijelom timu TedXBudva na organizaciji. Vidimo se na narednom TEDx u Budvi

Galeriju fotografija pogledajte ovdje.

Koliko je uspješnih kompanija u Crnoj Gori?

Često su novinski članci u rubrikama za ekonomiju puni „crnih lista” poreskih obveznika i blokiranih kompanija. Sama pomisao na privredni sistem Crne Gore daje određenu dozu razmišljanja kroz koju se provlači ubjeđenje da smo mala ekonomija sa mnogo barijera. Ponekad čujem i priču u krugovima prijatelja da nije moguće „napraviti veliki biznis” u Crnoj Gori. Da li je zapravo tako? Mnogi bi se pozitivno iznenadili kada bi pogledali strukturu prihoda i profitabilnost najboljih crnogorskih kompanija. Sam podatak da je hiljadita firma po prihodima u 2016. godini ostvarila više od 1 milion eura prihoda navodi da, zastanete i zapitate se koliki su prihodi najbolje kompanije u Crnoj Gori?

100 najvecih u Crnoj Gori

Prije skoro dva mjeseca objavljen je projekat „100 najvećih u Crnoj Gori”, u organizaciji BI Communication. Dok BI Consulting, vodeći provajder bonitetnih podataka u Crnoj Gori, obezbjeđuje zvanične podatke i analize za rangiranje. Projekat je podržan od strane Ministarstva finansija i Ministarstva ekonomije. Riječ je o projektu koji će izdvojiti 100 najuspješnijih kompanija u crnogorskoj privredi, rangiranih po javno dostupnim finansijskim parametrima u kategorijama za mikro, male, srednje i velike kompanije. U sklopu projekta biće objavljena i publikacija sa 100 najvećih kompanija.

Cilj projekta je prikazati značaj pozitivne poslovne prakse u Crnoj Gori i njen uticaj na cjelokupni ekonomski sistem. Uzimajući u obzir tržište i druge barijere, u Crnoj Gori posluje značajan broj uspješnih kompanija. Od mikro kompanija koje broje svega nekoliko zaposlenih do velikih kompanija sa više od 500 zaposlenih.

Projekat „100 najvećih u Crnoj Gori” istaći će 100 najvećih kompanija u Crnoj Gori. Sve kompanije koje blagovremeno i uredno objave finansijske izvještaje za 2017. godinu, a imaju minimum 100 hiljada kapitala, posluju 3 godine i imaju minimum 3 zapošljena, ulaze u analizu i rangiranje. A da pritom nisu bile na listi blokiranih kompanija posljednjih 12 mjeseci. Svaka kompanija koja bude rangirana u publikaciji imaće pravo da koriste žig „100 najvećih u Crnoj Gori”, čime će ulivati dodatno povjerenje, pouzdanost i stabilnost kod klijenata i partnera.

Zašto je važno ispravno finansijsko izvještavanje?

Blagovremeno i ispravno finansijsko izvještavanje nije samo zakonska obaveza kompanije, već utiče na niz drugih stvari po pitanju statusa preduzeća. U izvještajima se vidi uspjeh i stabilnost kompanije. Uredno vođeno finansijsko izvještavanje obezbjeđuje bolji kreditni rejting kompanije i povjerenje investitora, kao mogućnost za ulaganje gdje mogu očekivati pozitivan povrat na uložena sredstva.

Pored zakonske regulative i obaveze za izvještavanjem, kompanije se moraju držati etičkog kodeksa i ponašanja prilikom kreiranja finansijskih izvještaja. Transparentno i pošteno prikazivanje rezultata ne povećava samo povjerenje investitora u kompaniju, već i doprinosi većoj pouzdanosti i stabilnosti cjelokupnog finansijskog i ekonomskog sistema.

100 najvecih u Crnoj Gori

Stoga je vrlo važno ohrabrivati i promovisati uspješne kompanije. Siguran sam da će projekat „100 najvećih u Crnoj Gori” vremenom postati „poslovni oskar”, čemu će težiti sve uspješne kompanije u Crnoj Gori kao značajnom priznanju za postignute rezultate.

Martin Lindstrom dolazi na ARK Branding Symposium

Sprema se oluja. Veliki potop. Samo 500 odabranih biće spašeno. Da li ste spremni da uskočite u arku?

Ne, nije u pitanju kišna oluja. Ovo nije potop od kojeg ćeš se udaviti. Ovo je oluja znanja, zbog koje ćeš promijeniti način na koji posmatraš marketing, poslovanje i potrošače. Kormilar ovogodišnjeg ARK Symposiuma i vodeći svjetski brend stručnjak, Martin Lindstrom, 12. maja dolazi u Beograd!

Ko je Martin Lindstrom?

Martin je vodeći brend stručnjak i konsultant najvećih svjetskih brendova, kao što su: LEGO, Microsoft, Red Bull, Uniliver, Toshiba, Disney i drugi. Lista kompanija i brendova sa kojima sarađuje je vrlo dugačka. Autor je 7 knjiga iz oblasti brenda i ponašanja potrošača, a 4 puta je nagrađivan kao autor svjetskih bestselera. Nalazi se na 36 mjestu Thinkers50, liste najuticajnih osoba iz menadžmenta i 6 mjestu Global Gurus Top 30, liste najuticajnijih brend stručnjaka.

Martinovi prvi koraci u svijetu marketinga počeli su sa jedanaest godina, kada je u svom dvorištu napravio čudesni vrt od lego kockica. Vrt je bio vrlo posjećen. Zvao se „Legoland”. Budući da ga je oglasio u lokalnim novinama, ubrzo su čelnici kompanije LEGO saznali za vrt i zabranili mu upotrebu naziva „Legoland”. Samo nekoliko mjeseci kasnije, postao je zvanični konsultant kompanije LEGO i osnovao svoju agenciju za marketing. Imao je tek 12. godina.

Njegov rad sam počeo da pratim još kao student marketinga, a fascinacija njegovim radom dolazila je iz činjenice da se njegove knjige baziraju na temeljnim istraživanjima i zaključcima iz praktičnih slučajeva. Takoreći, pogađaju samu srž teme. On sam otkriva i istražuje. Uvijek donosi vrijedne savjete kroz svoje tekstove, jer i on uči na svojim istraživačkim putovanjima. Koncept koji spaja iskustva, eksperimentisanja i istraživanja, daje jedinstvenu formulu kojom se vode mnogi svjetski brendovi danas.

Nema sumnje da je njegov doprinos brendingu i neuromarketingu ogroman.

Svojom knjigom „Brand Sense”, postavio je nova načela brendiranja kroz 5 ljudskih čula (dodir, ukus, miris, vid and zvuk). Iako su neki svjetski brendovi koristili određene koncepte za brendiranje preko ljudskih čula, kroz istraživanje on je otišao korak dalje predlažući brendiranje kroz cijeli čulni sistem (Sensory branding). Kroz takav pristup brendiranju potrošači bi svoje doživljaje emotivno percipirali sa brendovima, a emocije se izazivaju preko čula. Suština je napraviti razliku u odnosu na druge brendove kroz emotivno povezivanje sa potrošačima. Singapore Airlines je razvio svoj jedinstveni miris, koji se može osjećati u avionima tokom leta, kako bi podstakao emotivno vezivanje putnika sa brendom.

Martin Lindstrom Small Data
Martinova nova knjiga „Small Data”

Lindstrom proučava potrošače sa različitih gledišta. Vjerujem da nema osobe iz svijeta marketinga, koja nije pročitala knjigu „Kupologija”. Mogu slobodno reći da se kroz knjigu „neuromarketing” objašnjava na najjednostavniji način. Kroz trogodišnje istraživanje, koje je koštalo oko 7 miliona dolara, daje dodatni nivo interdisciplinarnosti marketinga. Kako u naučnom smislu, tako i u praksi. Povezivanjem tehnologije, medicine i marketinga, objašnjava kako i zašto se odlučujemo za kupovinu. Iako nam se na prvi mah čini da su naše odluke o kupovini razumne, one su krajnje nerazumni potezi. Naučnici su dokazali da je za odluku o kupovini dovoljno samo 2,5 sekundi!

Zašto Martin smatra da je„Small Data” relevantniji od „Big Data”?

Analizom velikih baza podataka o potrošačima kompanije mogu jednostavnije i brže donositi odluke. Takođe, predviđati potrošačke trendove. Kakogod, velike baze podataka ne mogu da daju odgovor na sva pitanja. Koliko god se trudili da dobijemo odgovor analizom podataka, ne mora da znači da ćemo donijeti pravu odluku. Potrošači su bića koja emotivno doživljavaju mnoge situacije i događaje, uslijed čega djeluju nepredvidljivo. Na kraju krajeva, i sami smo potrošači. Što znači da velike baze podataka ne otkrivaju prave uzroke problema. Uzrok problema leži u „small data” – „naizgled beznačajnim signalima koje ostavljamo iza sebe”.

Kada je jedna od najvećih finansijskih institucija iz Sjedinjenih Država pokušavala da otkrije zašto imaju visoku stopu „churn-a” tj. otkazivanje usluga banke, oslonili su se na baze podataka klijenata. Dok su analize podataka govorili o stopi „churn-a”, uzrok nije bio jasan. Misleći da uzrok leži u nezadovoljstvu klijenata, kompanija se spremala da pošalje pisma izvinjenja korisnicima kako bi zaustavili dalje otkazivanje usluga. Na veliku sreću i iznenađenje, jedan od menadžera odlučio je da zaviri dublje u suštinu problema i otkrio da klijenti ne otkazuju usluge zbog nezadovoljstva već zbog učestalih razvoda. Što savršeno objašnjava zbog čega su se krediti prenosili u druge banke.

Zašto da dođete na ARK?

Ovo je jedinstvena prilika da se upoznaju i nauče metodologije koje Lindstrom koristi više od dvije decenije pomažući svjetskim brendovima da ostanu na samom vrhu u globalnoj trci. Kroz cjelodnevno interaktivno predavanje imaćete priliku da razgovarate sa Martinom i dobijete odgovore na konkretna pitanja.

Prilika koja se ne smije propustiti. Martin rijetko drži cjelodnevna predavanja za veći auditorijum, jer su namijenjena za in-house obuke u kompanijama. Predavanje je podijeljeno u 4 cjeline. Agendu i kotizacije možete pronaći na zvaničnom sajtu. Organizator događaja je Branding Experts Association (BEA).

Martin Lindstrom ARK Branding Symposium
Broj kotizacija je ograničen. Požuri da rezervišeš svoju po pristupačnoj cijeni.

Jugaad inovacije: Napravi što ti je potrebno sa onim što imaš

Inovacija je ponekad eureka trenutak, a nekada detaljno planiran i organizovan proces.  Uglavnom, manje kompanije i organizacije se oslanjaju na feedback od kupaca, kreativnost i inicijative pojedinaca u kompaniji. Dok kod velikih kompanija, situacija je sasvim drugačija. Inovacije najčešće dolaze iz jasno strukturiranih procesa, koje karakterišu: veliki budžeti, standardizovani poslovni procesi i kontrolisani pristup informacija i znanju. Iz ovih razloga, pristup inovacijama kod velikih kompanija je vrlo skup, zahtijeva velike resurse, nefleksibilan, izolovan i mogu ga priuštiti samo „najveći”.  U praksi se pokazalo da često i velika uložena sredstva u inovacije ne donose pozitivan krajnji rezultat.

Inovacije

Kako onda inoviraju male kompanije i preduzetnici u zemljama sa ograničenim resursima, ako i velike organizacije imaju problem sa inovacijama?

Sad već davne 2001. godine indijsko selo Nichimandal potresao je zemljotres, koji je devastirao arhitekturu, onemogućio pristup električnoj energiji i značajno otežao život mještanima sela. Toga dana, u novinama se pojavila fotografija čovjeka sa polomljenim frižiderom. Fotografiju je primijetio Mansukh Prajapati,  lokalni jugaad preduzetnik, i došao na ideju da napravi frižider od gline koji bi radio bez napajanja električne energije. Inače, oko 240 miliona indijaca nema pristup električnoj energiji, što je dodatno motivisalo Prajapatija da stvori proizvod dostupan većem tržištu i riješi višedecenijski problem čuvanja hrane u područjima bez električne energije.

Prajapati, osnivač Mitticool-a

Nakon nekoliko mjeseci eksperimentisanja napravio je frižider od gline, koji koristi vodu kao sredstvo za rashlađivanje. Proizvod je ubrzo ugledao svjetlost dana pod nazivom Mitticool (mitti znači „zemlja” na Hindu jeziku). Cijena frižidera bila je nevjerovatnih 50 dolara.

Mitticool frižider

Inovacije kao što su Prajapatijeva pristutne su u gotovo svim „siromašnijim” djelovima svijeta: Indija, Brazil, Kina, Meksiko, Afrika i sl. Ovaj pravac iliti način kreiranja štedljivih inovacija (frugal innovation) naziva se Jugaad inovacija. Jugaad je hindu riječ, koja u prevodu znači „improvizovano rješenje poteklo iz genijalnosti i vještine”. To je jedinstveni način razmišljanja i djelovanja u prevazilaženju izazova, kreiranju šansi, improvizaciji u nepovoljnim uslovima i ograničenim resursima.

To je filozofija koja počiva na mantri „napravi što ti je potrebno sa onim što imaš”. Genijalna improvizacija koja nastaje uslijed nedostatka resursa. Jugaad počiva na šest vodećih principa:

Traži priliku u različitostima – Jugaad inovatori i preduzetnici pretvaraju nepovoljne uslove u šanse za stvaranje nove vrijednosti za zajednicu i sebe.

Uradi više sa manje – S obzirom na okruženje i uslove u kojima nastaju, jugaad inovacije su zasnovane na manjku resursa i stvaranju veće vrijednosti.

Razmišljaj i djeluj fleksibilno – U jugaadu nema procedura i strukturiranog pristupa. Fleksibilno razmišljanje donosi brža rješenja i više otvorenih opcija, preispitujući uvijek status quo.

Keep It Simple – Kreiranje jednostavnosti je ključni princip u jugaadu. Jugaad preduzetnici i inovatori ne teže sofisticiranim rješenjima, već su okrenuti jednostavnim rješenjima koja zadovoljavaju potrebu zajednice i kupaca.

Računaj na minimalno i uključi željenu marginu – Jugaad preduzetnici traže prilike u tržištima u nastajanju. Kreiraju potpuno nova tržišta zadovoljavajući potrebe kupaca na drugačiji način.

Slijedi svoje srce  Slijedeći svoju intuiciju, empatiju i strast, jugaad preduzetnici kreiraju potpuno nove proizvode i tržišta. Ne oslanjaju se na istraživanja tržišta i skupe R&D projekte.

Bazirajući se na šest vodećih principa, jugaad preduzetnici inoviraju brže, jeftinije, bolje i imaju vrlo visok stepen prilagodljivosti promjenama.

Neki od poznatih jugaad preduzetnika iz „zapadne ekonomije” su Bendžamin Franklin i Stiv Džobs (u ranim danima).

Ako nekoga zainteresuje ova tema, preporučio bih da pročita sjajnu knjigu Jugaad Innovation.

Ko je šef? Bossless organizacija

Zapitate li se ponekad, šta vas motiviše da svakoga dana idete na posao i radite 8 sati? Neki i više od 8 sati. Vjerujem da ste na ovo pomislili barem nekoliko puta do sada u karijeri. Nakon takvog razmišljanja idete na svoje radno mjesto i tamo vas očekuju novi ili stari izazovi, koje nastojite da uspješno savladate.

Poslije svih „izazova” i dostignuća, zavisno od pozicije koju imate, neko iznad vas čeka izvještaj na osnovu kojeg procjenjuje koliko ste bili uspješni. I tako dalje, sve do top menadžmenta, zaposleni na nižoj poziciji odgovara višoj instanci. Hijerarhijski sve po pravilu i unaprijed utvrđenom linijom. Kao da ste u vojsci. Čini se da nema greške i da sve funkcioniše bez premca. Tipičan primjer ovog hijerarhijskog pristupa su velike korporacije, koje odlikuje manja fleksibilnost i viskog nivo birokratije.

Organizaciona trasformacija
Preuzeto sa World Economic Forum

Kod manjih organizacija, kompanija ili startapova, situacija je drugačija. Postoji veća fleksibilnost, a birokratija je na nižem nivou. Startapovi se uglavnom vode lean i agilnim metodama upravljanja, koje mogućavaju brže reagovanje na tržišne promjene. Međutim, i u ovakvom okruženju je rijetkost potpuno odsustvo hijerarhije u situaciji kada dođe do rasta i razvoja organizacije odnosno kompanije.

U klasničnim korporacijama menadžeri se uglavnom oslanjaju na tradicionalni način upravljanja. Takav stav je blizak razmišljanju da svaka promjena vodi do neizvjesnog ishoda. Ovo je apsolutno razumljivo, jer se očekuje „dostavljanje” rezultata višim instancama. Kreiranje novog načina upravljanja, iz kojeg god ugla gledano, u praksi je manje zastupljeno.

Gdje je šef?

Švedska kompanija Crisp, koja broji oko 40 konsultanata za softvere, odlučila je da ukine poziciju Izvršnog direktora (CEO) i pozicije srednjeg menadžmenta. Kompanija se oslanja na (samo)organizaciju pojedinca i samoinicijativno donošenje odluka. Ovakav vid organizacije ne znači da se zasposleni ne oslanjaju jedni na druge i savjetuju kroz projekte koje vode. Rezultat novog načina organizacije je brži odgovor na izazove kompanije i veća motivacija zaposlenih.

Organizovanjem kompanije „bez šefa” stvorila se jedinstvena organizaciona kultura, koja je rezultirala jedinstvenim principima – Crisp DNA.

Bossless organizacija
Organizacija bez šefa

Oraganizacija „bez šefa” datira još od 1996. godine kada je kompanija za kreiranje video igara Valve usvojila organizacioni koncept bez šefova, srednjeg menadžmenta i birokratije. Što je objašnjeno i na njihovom web sajtu „Samo visoko motivisani vršnjaci koji se sastaju zajedno kako bi napravili cool stvari. Nevjerovatno je šta kreativni ljudi mogu iznijeti kada nema nikoga da im govori šta da rade.” Valve je jedan od prvih kompanija koja je dizajnirala organizaciju bez hijerarhije.

Inovacije u upravljanju i organizaciji započele su i kompanije kao što su Zappos, Netflix i druge.

Kako ćemo bez šefa?

Vjerujem da na ponašanje zaposlenih u jednoj kompaniji i organizaciji najčešće utiče nekoliko faktora: motivacija, lični stavovi, mentalitet okruženja i organizaciona kultura. Zaposleni u kompanijama i organizacijama u kojima je hijerarhija svedena na minimalan nivo tj. imaju ravnu (flat) organizaciju su vrlo motivisani, preuzimaju inicijativu u projektima i donose brzo odluke uz konsultacije sa kolegama i slično.  Nekoliko karakteristika koje se prožimaju kroz slične organizacije su:

Svijest zaposlenih za donošenje odluka. Na proces odlučivanja utiču razni faktori. Zaposleni koji nemaju nadređene menadžere moraju biti sposobni za odlučivanja i spremni za preuzimanje odgovornosti.

Motivacija za super rezultate. Motivacija zaposlenih je jedan od ključnih faktora za povećanje efikasnosti. Zaposlenih u organizacijama bez „šefova” imaju vrlo visok nivo motivacije i zadovoljstva na poslu.

Inicijativa – sam si kovač svojih uspjeha. Pokretanje projekata i inicijativa u velikoj mjeri je prepušteno zaposlenima organizacije. Svijest pojedinca u organizaciji da ima odgovornost kreiranja i vođenja je podkrijepljenja činjenicom da rezultati organizacije i njihove lične zarade zavise od njih samih.

Promjena kao način razmišljanja. Zbog načina poslovanja i fleksibilnosti da se brzo prilagode promjenama u okruženju ili ih same kreiraju, promjene su sastavni dio DNK organizacija „bez šefova”.

Lider. Činjenica da nema „šefa” ne znači da se u organizacijama ne formiraju lideri, koji dodatno motivišu zaposlene i vode ih. To su neformalni lideri, koji svojim osobinama, vještinama i radom okupljaju zaposlene oko sebe zbog postizanja ciljeva.

Napišite u komentarima šta mislite o organizacijama „bez šefova” i bez hijerarhije. I da li poznajete neku organizaciju ili kompaniju na našim prostorima sa sličnim stilom ogranizovanja?

The Cassette – zajedno možemo pomoći najugroženijim osobama

Postoje kompanije i brendovi koji kroz svoje poslovanje kreiraju nove vrijednosti, ne samo za kupce, već i za osobe sa kojima njihovi kupci nemaju nikakvih dodirnih tačaka.

Prije nekih 6-7 godina prvi put sam se susreo sa poslovnim modelom „One for One”, kojeg nazivaju i „Buy-One, Give-One”, kada sam čuo za brand TOMS. TOMS se bavi proizvodnjom espadrila, naočara, torbi i aksesoara, za žene i muškarce. Poslovni model se zasniva na kreiranju vrijednosti za kupce i društvo tj. najugroženije osobe. Na svaki par prodatih cipela kompanija TOMS poklanja u dobrotvorne svrhe jedan par cipela za najugroženije osobe. Inače, kompanija je osnovana 2006. godine. Za kratak vremenski period doživjela je uspjeh i postala prepoznatljiv brend, koji se izdvaja od drugih kroz društvenu odgovornost i inovativan koncept poslovanja.

Ohrabreni uspjehom TOMS-a, mnoge kompanije su krenule sličnim putem bazirajući poslovanje na konceptu „Buy-One, Give-One”. Jedan od mojih omiljenih brendova naočara, The Cassette, bazira poslovanje na ovom konceptu.

The Cassette Company – pristupačne naočare superiornog dizajna

Kompanija The Cassette Company je osnovana 2011. godine u državi Idaho, koja je popularna po nevjerovatnim outdoor destinacijama za planinarenje, hiking, canyoning, ribolov, kampovanje, skijanje i slične aktivnosti. The Cassette Company prevashodno se bavi proizvodnjom naočara za zaštitu od sunca. Ideja za kreiranje naočara nastala je u lokalnoj prodavnici za outdoor opremu, kada su osnivači odlučili da ponude svima kvalitetne polarizovane naočare po pristupačnoj cijeni.

U kompaniji The Cassette Company vjeruju da poklanjanjem jednih naočara za vid na svaki prodati par naočara za sunce pomažu slabovidim osobama da povećaju svoj životni standard. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da širom svijeta živi čak 703 miliona osoba sa oštećenim vidom.

Cilj The Cassette Co. je da kroz nevladine organizacije plasira više od miliona naočara za vid, što će uticati na stvaranje 140 miliona dolara prihoda najugroženijim osobama sa oštećenim vidom. Na ovakav način poslovanja direktno mijenjaju živote ljudi u najsiromašnijim djelovima svijeta.

Ukoliko ti se sviđa neki od modela naočara možeš ga naručiti na www.thecassettecompany.com i tako će zahvaljujući tebi jedan par naočara za vid olakšati život nekoj osobi u svijetu. Na sve narudžbe u vrijednosti od 50 dolara besplatna je internacionalna dostava, a popust od 20% možete ostvariti koristeći promo kod 20off1288.