Pretražujući Facebook došao sam na ideju da kreiram infografiku sa najpopularnijim stranicama. Kao izvore sam koristio sajtove socialnumbers i socialbakers.
Stranice sa najviše fanova na Facebooku u Crnoj Gori [Infografika]
Curriculum vitae [Infografika]
Malo drugačiji CV, u obliku infografike.
Dvije godine blogovanja – You are what you publish
Dugo sam čekao da napišem svoj prvi post, nekako sam se ustručavao. Sama pomisao da možda neće niko čitati tekstove me odbijala da počnem da pišem. Onda sam jednog jutra odlučio da kreiram blog i zaplovim blogerskim vodama. Sa skoro nimalo znanja iz web dizajna i programiranja napravio sam blog, koji se nalazio na besplatnoj platformi WordPress. Vremenom sam nešto i naučio o tome. 😉
Pisanje bloga nije teško, to vam je prenošenje vaših misli na displaye, da svi mogu da ih pročitaju. Nekako se osjetite ponosni kada napišete tekst i dobijete pohvalu. Pošto pišem o oblasti kojom se bavim, i moji tekstovi nijesu previše atraktivni za one koji nijesu u tim vodama, zato sam znao da neću biti shvaćen kod svih koji su čitali moje tekstove. Nekoliko puta su me pitali da pišem o nekim drugim stvarima, ali se i dalje nijesam odlučio za pokretanje još jednog bloga. Možda u ovoj godini, možda… 🙂
Mogu vam reći bez razmišljanja da mi je blog mnogo značio u profesionalnom razvoju i ostvarenju kontakata. Pišući tekstove sam otkrivao nove stvari, istraživao i učio, mnogo učio. Da se vratim sad dvije godine nazad sigurno bih se opet odlučio da pišem blog. Hvala svima koji me podržavaju na ovom putu piskaranja. Znajte da veoma cijenim vaše mišljenje i da mi ono znači.
Čitamo se u 2014! Cheers! 🙂
Online community – potrošači oko brenda
Teško mi je da shvatim kada se preduzeća ne brinu o svojim potrošačima/klijentima što sam i pominjao u tekstu o zadovoljstvu potrošača. Realno takva preduzeća brzo nestaju sa tržišta.
Da li se neko zapita u preduzeću šta se dešava kada potrošači postanu online zajednica? Česta je pojava da mnoga preduzeća ne žele da iskoriste prednosti online prisustva, a i neka koja to čine rade na neki čudan način. Posebno se pitanje community managementa odnosi na izgradnju online zajednice koja će dalje ispričati svojim prijateljima o dobrim iskustvima sa određenim brendom.
Po mom mišljenju najveća greška kod community managementa je što ga većina preduzeća i preduzetnika posmatra kao upravljanje profilima na društvenim mrežama. Uopšte nije stvar o pukom upravljanju nekim profilom na bilo kojoj društvenoj mreži. Postavljanje linkova sa sajta ili fotografija proizvoda na nekom od profila na društvenim mrežama neće izgraditi brend. Nakon čega slijedi set pitanja, zašto potrošači odlaze sa vaše profila, zašto pišu da ste dosadni i slične stvari. Ne radi se samo o vašim proizvodima i brendu, korisnici hoće da pričaju možda o temama koje nijesu u potpunosti vezane za brend.
Prema online zajednici se treba postaviti sa mnogo više ljudskosti. Korisnik mora da osjeti da ne priča sa mašinom nego sa nekom drugom osobom koja je tu da mu pomogne. Ponekad možda nemate pravi odgovor koji će usrećiti korisnika ali ga sigurno ne smijete preskočiti. To ima isto značenje kao kada osoba jede u restoranu i pita za priloge kojih nema, a konobar samo prećuti i nastavi dalje. Mislim da vam se ovo neće desiti ni u jednom restoranu, pa ne bi trebalo ni na Facebook stranici ili Twitter nalogu. Poklanjanjem pažnje dokazujete da vam je potrošač bitan, a onda će biti prilike da sljedeći put bude mnogo više zadovoljan vašim odgovorom.
Od kupca do prijatelja – zadovoljstvo potrošača
Prilika koja mi se ukazala još dok sam bio student da radim u maloprodaji bila je ključna stvar koja je uticala na formiranje mog stava prema kupcima i klijentima. Iz tog iskustva sam naučio kako da budem empatičan tj. da se stavim u poziciju kupca. Ovo je veoma bitno u današnjem poslovanju gdje svaki kupac/klijent želi da bude jedinstven i očekuje da se njemu prvom izađe u susret. Dobro znamo da se zadovoljstvo kupaca stiče godinama kroz kontinuirani kvalitet proizvoda/usluge i korisničku brigu.
Iskustvo mi je pokazalo da kupci žele da imaju prijateljski odnos sa kompanijom, brendom, a pogotovo sa prodavcima sa kojima direktno komuniciraju prilikom kupovine. Međutim, kupci često naiđu na prodavce koji su oholi i bez volje da ih usluže. Znam, nijesu svi rođeni za prodaju (iako smatram da se prodavac postaje) a i dosta toga zavisi od novčane satisfakcije prodavca, ali moramo shvatiti da kupac smatra da je on jedini kupac i očekuje maksimalnu posvećenost prodavca.
Morate se opohoditi prema njemu kao prema prijatelju, dati mu iskren savjet i pomoći mu da donese odluku. Bez brige ako danas nije kupio nešto, kupiće sjutra, jednostavno mu pomognite. Kupci to cijene. Cijene kada ih zapamtite po imenu, kada se sjetite da su prije godinu dana kupili određeni proizvod kod vas (vjerujte mi, znam osobu koja će se sjetiti da ste u njenoj radnji kupovali prije godinu dana – ta osoba je moja sestra), kada im iskreno kažete da određeni proizvod možda i nije najbolje rješenje za njih – jer cilj je da kupac bude zadovoljan kupovinom i proizvodom. To je isplativo na dugi rok. Samo od zadovoljnog kupca možemo očekivati da se ponovo vrati u radnju, zato uvijek stavljam veliki akcenat na iskustvu kupca pri kupovini.
Velike kompanije se prosto gube u ovakvim odnosima sa kupcima. Stvari postaju automatizovane i gubi se odnos “jedan na jedan” sa kupcima. Mada, smatram da i velike kompanije mogu da nađu adekvatne mehanizme i modele kako da poboljšaju iskustvo kupca pri kupovini, što pokazuju neki primjeri. Ovakav odnos sa kupcima prije svega stavlja u dobar položaj male kompanije, koje nemaju mnogo kupaca. Na ovaj način kompanija praktično gradi svoju zajednicu lojalnih kupaca koji iznova kupuju proizvode.
Za kraj treba shvatiti da svaka zapošljena osoba u kompaniji predstavlja brend ambasadora kompanije i da ne smije zanemariti kupca gdje god da naiđe na njega.
Šta je retargeting?
Svakodnevno surfujemo Internetom i izloženi smo ogromnoj količini online oglasa ili banera. Možda ste primijetili da vas ponekad neki baneri prosto prate gdje god da krenete, na koji god sajt da pođete oni su tu. Da li ste se ikada zapitali zašto?
U pitanju je retargeting (remarketing). Retargeting je online advertising tehnika kojom plasirate oglase, banere i mailove na osnovu posjete ili određene akcije (kupovina, preuzimanje sadržaja itd) koju potrošač obavi na vašem sajtu. Retargeting se bazira na principu da se prilikom posjete sajta korisniku automatski ostavi cookie u browseru koji koristi, kako bi mu se prikazivali vaši retargeting oglasi i baneri.
Nakon odlaska korisnika na druge sajtove prikazuju mu se baneri ili oglasi koji ih pozivaju da se ponovo vrate na sajt. U principu mogu se plasirati oglasi za proizvode koje je korisnik pretraživao na sajtu, predložiti mu slične proizvode koje je tražio i slično. Hajde da vidimo kako to funkcioniše na jednom primjeru.
Uzmimo za primjer sajt “XY” na kojem se prodaje ženska i muška odjeća. Potencijalni kupac je žena, kojoj je potrebna haljina za novogodišnju proslavu. Nakon što je posjetila sajt odlazi na dio na kojem se nalaze svečane haljine. Pogledala je par haljina, ali je odlučila da pogleda šta nudi konkurencija. Nakon što je nastavila da surfuje webom, na drugim sajtovima kao što su online magazini, blogovi, news sajtovi, njoj se prikazuju baneri “XY” sajta u kojima je pozivaju da kupi svečane haljine koje je prethodno gledala na tom istom sajtu.
Nadam se da sam na ovom jednostavnom primjeru približio kako izgleda koncept online retargetinga (remarketinga).
Retargeting strategija
Ono što je važno prilikom kreiranja retargeting stragetije jeste da se moramo bazirati na prethodnom iskustvu korisnika. Potrebno im je plasirati reklame proizvoda i usluga za koje su već iskazali određeno interesovanje prilikom posjete sajta. S druge strane ako krećete sa retargetingom obavezno uključite Call to Action (CTA). Pozovite korisnike na akciju tipa:
- preuzmite besplatan katalog,
- ostvarite popust od 30%,
- kupite dva proizvoda i dobićete treći gratis,
- prijavite se za newsletter,
- naruči danas
Treba se voditi time da se ponudi nešto korisnicima što će ih natjerati da kliknu na oglas i da se vrate na sajt kako bi obavili određenu akciju (npr. kupovina). Samo kreiranje i kvalitet oglasa ili banera zavisi od vašeg cilja i kreativnosti.
Kako bidovati
Kad je u pitanju retargeting (remarketing) smatram da je opravdano ići sa višim bidom tj. ponuditi višu cijenu za oglas. Ovo dolazi iz logičnog razmišljanja da oglase plasirate korisnicima koji su već iskazali interesovanje za vaše proizvode i usluge. Veće su šanse da prodate nešto korisniku koji je već zainteresovan za vaš proizvod nego da targetirate potpuno nove korisnike. Svakako cilj je da platite što manje za oglas koji plasirate, a da vam on donese veći povraćaj uloženih sredstava tj. ROI.
Hvala vam što ste pročitali tekst do kraja. Volio bih da čujem i vaše mišljenje na ovu temu. Budite slobodni da ostavite komentar ispod.
11 omiljenih marketing citata
Pošto čitam dosta o marketingu i biznisu, sakupljam mudrosti sa svake pročitane stranice. Prije nekoliko dana sam došao na ideju da objavim neke od citata koje sam, čitajući knjige i razne članke, pronašao. Evo nekih citata mojih omiljenih autora…
Budite slobodni da dodate u komentaru vaše omiljene citate. 🙂
Definisanje ključnog pokazatelja uspjeha (KPU)
Key Performance Indicators (KPIs) su zapravo ključni pokazatelji uspjeha (KPU) neke industrije, kompanije, organizacije ili kampanje. KPU moraju biti kvantitabilni i mjerljivi! Oni se definišu na osnovu ciljeva, kako bi se mjerila preciznije uspješnost istih. Da bi imali pravi uvid u uspješnost onoga što mjerimo, moramo pažljivo postaviti ključne pokazatelje uspjeha jer oni zapravo pokazuju da li ono što radimo donosi efekte.
Ključni pokazatelji uspjeha su kvantitabilni
Da bi znali koliko je neka kompanija uspješna KPU moraju biti izraženi u brojkama da bi ih mogli izmjeriti. Često su KPU ne mogu mjeriti jer se ne definišu na pravi način, a onda ne postoji uvid u pravo stanja kompanije. Uzmimo za primjer kompaniju koja se bavi ugradnjom i servisiranjem klima uređaja. Recimo da bi loš KPU ove kompanije bio “postati najpopularnija kompanija u servisiranju klima”, a dobar postavljen KPU bi bio “da od ukupnog broja klima koje prodaju za godinu dana 60% bude servisirano u njihovom servisu”.
KPU i društveni mediji
Društveni mediji kao marketinška alatka omogućavaju lako mjerenje povrata uloženih sredstava. Gotovo sve društvene mreže imaju altke za statistiku, postoji veliki broj platformi koje omogućavaju kvalitetno mjerenje sadržaja na društvenim medijima, a tu su i platforme za analitiku sajtova i blogova kao što je Google Analytics.
Postavlja se pitanje koji su to KPU jedne kampanje i kako ih definisati. Jedno je sigurno, treba krenuti od ciljeve. Ako vodimo Facebook kampanju za određenu stranicu kroz Facebook oglase treba da definišemo KPU te kampanje. Mnogi gledaju uspješnost kampanje kroz CTR (Click-through rate) što predstavlja odnos klikova na oglas i prikaza oglasa. Ako se želi pridobiti više fanova onda CTR ne “pije vodu” jer ne pokazuje pravo stanje uspjeha kampanje.
Hajde da definišemo drugačiji KPU kampanje. Neka KPU kampanje bude odnos novih fanova i osoba koje su vidjele oglas izražen u procentima, o čega KPU od 10% čini kampanju uspješnom.
KPU kampanje: Br. novih fanova / Br. jedinstvenih osoba koje su vidjele oglas x 100.
Slijedi primjer… Recimo da je oglas prikazan 1000 puta, od čega je 500 osoba vidjelo oglas, a dobili smo 10 novih fanova. Rezultat je KPU= 2%. Možemo vidjeti da željeni KPU nije postignut pa se kampanja ne može smatrati uspješnom.
S druge strane pogledajmo koliki je CTR. Uzmimo za primjer da je od 1000 prikaza na oglas kliknuto 400 puta. CTR bi u tom slučaju iznosio 40%, što je izuzetno visok procenat. Međutim, da li CTR reflektuje pravo stanje uspjeha kampanje ako smo dobili samo 10 novih fanova, a CTR je 40%? Naravno da ne! Definišite KPU kampanje, na taj način ćete imati uvid koliko je vaš rad uspješan.
Zašto bi trebali da koristite Power Editor za kreiranje kampanja na Facebooku
Svjesni smo činjenice da je Facebook najveća društvena mreža u svijetu sa više od milijardu korisnika. Svi ti korisnici, koji uživaju da se povezuju sa prijateljima i dijele informacije međusobno na Facebooku, su potencijalni potrošači. Bez razmišljanja možemo konstatovati da je Facebook postao platforma kroz koju možemo lako doći do potrošača i predstaviti im svoju kompaniju, proizvod ili uslugu. Prateći trend rasta broja korisnika, kompanije se sve više odlučuju da u svoj budžet za promociju uvrste Facebook oglašavanje.
Pošto se odlučite za kreiranje kampanje na Facebooku, imate mogućnost da to uradite na standardan način koji je svima poznat ili da koristite Power Editor – koji nudi mnogo napredniji način za kreiranje i organizovanje kampanja. Prvi način je sasvim u redu ukoliko imate par oglasa, ne trošite mnogo i povremeno se oglašavate. Međutim, ukoliko vodite više kampanja u isto vrijeme Facebook Power Editor će vam pojednostaviti kreiranje i organizovanje kampanja.
Šta je Power Editor?
Power Editor je “alatka” ili plugin koji je kreirao Facebook da bi omogućio lakše kreiranje, upravljanje i optimizaciju, kampanja i postova. Korišćenjem ove alatke ćete:
- Skratiti vrijeme za kreiranje i mijenjanje kampanja
- Imati bolji pregled analitike i statistike, koju možete sortirati po vrsti oglasa, kampanji, ciljnoj grupi itd.
- Mijenjati oglase i kampanje importovanjem i eksportovanje kroz Excel.
- Jednostavnije odabrati mjesto gdje će se prikazivati oglas (Placements).
- Jednostavnije kreirati promotivne postove (Sponsored post) i podešavati vrijeme objave.
- Bolje organizovati ciljne grupe (Audiences).
- Kreirati oglase za mobilne aplikacije (mobile app install ads).
- Kreirati oglase u Facebook pretrazi (Sponsored Results).
Ciljna grupa
Sa Power Editorom je mnogo lakše krairati ciljnu grupu kojoj želite plasirati oglase. Sjajna stvar je što je moguće sačuvati Audience, ukoliko prekinete kampanju i želite je nastaviti u nekom narednom periodu pod tabom Audiences je možete pronaći uvijek, što će vam skratiti vrijeme u podešavanju kampanje.
Ukoliko koristite Power Editor imate mogućnost apsolutne kontrole nad odabirom mjesta na kojima će se prikazati oglasi. U zavisnosti od onoga što želite postići kampanjom možemo se odlučiti za:
- All Facebook – Oglasi se prikazuju u news feedu i sa strane u desnoj koloni svim korisnicima.
- Desktop – Oglas se pojavljuje u news feedu i sa strane u desnoj koloni, ali samo desktop korisnicima.
- News Feed – Oglas se prikazuje desktop i mobilnim korisnicima, ali samo u news feedu.
- News Feed Desktop Only – Oglas se prikazuje samo desktop korisnicima.
- News Feed Mobile Only – Oglas se prikazuje samo korisnicima na mobilnim uređajima. Ukoliko ciljate samo korisnike sa mobilnim uređajima možemo birati različite mobilne platforme i specifične verzije tih platformi. Na primjer, možemo ciljati samo Android korisnike koji koriste 2.3 i novije verzije Androida na mobilnim i tablet uređajima.
Možemo zaključiti da sa Power Editorom možemo mnogo poboljšati oglašavanje na Facebooku i sigurno je da će se u budućnosti ova platforma poboljšavati. Kakva su vaša iskustva sa oglašavanjem na Facebooku? Koristite li Power Editor?
U susret seminaru sa Marshallom Goldsmithom
U maju ove godine objavljeno je studentsko takmičenje za dobijanje kotizacije za seminar sa Marshallom Goldsmithom. Odmah po objavljivanju takmičenja, Jovana Šakotić i ja, smo formirali Darma tim i prijavili se sa projektom Program inkluzije mladih kroz sportske i vannastavne aktivnosti.
Takmičenje je bilo organizovano u tri kategorije: izrada studije slučaja o crnogorskoj kompaniji ili ličnosti, marketing kampanja za promociju kupovine domaćih proizvoda i projekat od društvenog značaja primjenljiv na Crnu Goru. Na kraju takmičenja organizator seminara i takmičenja, Blue Coach konsultantska kuća nagradila je oko 20-tak studenata sa besplatnim kotizacijama za seminar sa Mashallom Goldsmithom i njegovom knjigom “What Got You Here Won’t Get You There“.
Marshall Goldsmith je jedan od najuticajnijih mislilaca u oblasti liderstva i autor/editor više do 30 knjiga. Bio je savjetnik mnogim izvršnim direktorima svjetskih kompanija. Možete pogledati predavanje koje je održao u Google.
Mogu vam reći da jedva čekam da zauzmem mjesto u sali i počnem da upijam riječi Dr Goldsmitha. 🙂