Blog o digitalnom marketingu: SEO, Facebook oglasi, Google oglasi

5 savjeta za studentsku prezentaciju

Sjećam se kad sam ima prvu prezentaciju na fakultetu, jedva sam čekao da izađem pred publiku (moje kolege i profesor).

Činilo mi se da nemam tremu dok nisam počeo, a onda malo muke, i prođe sve u 2 minuta. Koliko sam tada dobar bio prosudili su drugi, ja mislim da je to bio neki osrednji nastup.

Tokom studija imao sam jedan solidan broj prezentacija, i na svaku sam se prijavljivao. Mada, mislim da bi trebalo da ih bude više zato što su jako korisne za jednog studenta.

Evo nekoliko savjeta koje iznosim, a koje sam ja zaključio da su bitni prilikom prezentiranja.

#1. Pripremite prezentaciju, ali ne napamet!

Važno je da se prezentacija izvježba prije same premijere. To ne znači da je treba naučiti napamet od A do Š i izrecitovati je. Potpuno pogrešno! Određeni dio govora bi trebao biti pripremljen ali ne čitav. Ostavite malo prostora da improvizujete. Nikad ne znate da li vas neko može prekinuti iz publike sa nekim pitanjem, a vi zablokirate jer ste zaboravili dio teksta u tom trenutku.

#2. Fokusirajte se na publiku, ne na slajdove.

Ako hoćete da vas auditorijum sluša, onda nemojte da buljite u slajdove. Vi zanemarite slajdove, oni su pripremljeni za publiku ne za vas! Okrenite se prema publici, pokušajte da se fokusirate na njih, jer njima pričate. Oni će vas onda dobro pratiti i slušati.

#3. Budite aktivni.

Ako hoćete da prezentacija bude uspješna, morate da uključite i neverbalnu komunikaciju. Ne možete stojati kao kip Slobode i pričati. Potrebno je da na sceni budete malo dinamičniji, da određenim pokretima dočarate ono što se ne može reći riječima.

#4. Slajdovi svijetli, slova tamna.

Slajdovi služe publici kako bi mogla lakše da prati priču i da bi sve to bilo lijepo vizuelno predstavljeno. Vodite računa da slajdovi budu svijetle boje, a slova tamna. Jako je važno da oko gledaoca može lagano to da prati. Izbjegavajte drečave podloge. Još jedna bitna stvar kod slajdova je da unesete i neke slike koje simbolizuju određenu priču. Slajdovi ispisani tekstom od vrha do dna nijesu nikome zanimljivi, još ako su slova sitna, katastrofa!

#5. Nikako ne čitajte tekst!

Ako prezentirate nešto onda bi trebali da znate da ne bi trebali da čitate sa nekog papira ono što prezentirate. Ovo se veže sa prvim savjetom, da pripremite govor. Morete biti razgovjetni i jasni. Poželjno je da se ne koristi popularno “znači, znači ovaj, znači…” prilikom prezentacije. Brzo zapadne publici za uho i skreće joj pažnju, a i nije lijepo, treba tečno govoriti da bi vas pratili.

Nadam se da ću nekome pomoći oko prezentiranja. Uskoro i ja ima jedno izlaganje, pa ako imate nešto da dodate što sam propustio, pišite u komentaru.

Do narednog teksta.

Statistika za Crnu Goru

Surfujući internetom naišao sam na neke zanimljive statističke podatke o korišćenju nekih stvari vezanih za internet u Crnoj Gori. Naime, sajt StatCounter nam daje podatke o upotrebi nekih stvari koje se usko vežu za internet i informacionu tehnologiju po pojedinim zemljama. Ono što je mene uvijek zanimalo, jesu podaci kao što je najkorišćeniji browser, pretraživač, koja mobilna verzija operativnog sistema je najzastupljnija kod nas i drugi. Poznato je da skoro polovina stanovništva u Crnoj Gori koristi internet. Taj podatak ne treba uzeti fiksno jer se svakog sekunda pojavi neki novi korisnik. Predstavljeni podaci govore o periodu od aprila 2011. do aprila 2012. godine.

Kad je riječ o upotrebi browsera za računare, najkorišćeniji su Chrome sa 42,35%, Firefox 33,74%, Internet Explorer 16,7%, ostali imaju zanemarljiv učinak ili uopšte nisu korišćeni.

Kod mobilne verzije browsera je malo drugačija situacija. Prednjači Opera sa 45,47%, na drugom mjestu je Nokia sa 18,81%, zatim slijede iPhone i Android verzije sa po 13,97% i 13, 96%.

Ono što ste sigurno znali je da Microsoft sa svojim Windows verzija pokriva najveći dio svjetskog tržišta operatvnih sistema za personalne računare, pa, ni kod nas nije drugačija situacija. Jedino se postavlja pitanje zašto Linux kao open source sistem ima samo 0.42% zastupljnosti, kao i ostali sistemi zasnovani na open sourceu?

Meni najzanimljiviji dio statistike je korišćenje mobilnih operativnih sistema. Uvijek me je zanimalo da li se više koristi iOS ili Googleov Android. Ali, na prvom mjestu je SymbianOS sa 48,82%, zatim slijede Android i iOS sa po 18,54% i 15,05% učešća.

Nijesam ni sumnjao da je Google najkorišćeniji pretraživač jer ga i sam koristim najčešće, ali da u navedenom periodu korišćen čak 97,6%, nijesam imao predstave! Poznata je i izreka da za sve što ne znaš pitaš gospodina Googlea. Što bi se reklo „Googleajte ali nemojte da oguglate!“ Ostali pretraživači imaju zanemarljiv udio, toliko da bi trebali da se crvene pored nadmoćnog Googlea.

O društvenim medijima sam već pisao, ali evo i podataka koji govore da je Facebook u proteklih godinu dana bio najkorišćeniji sa čak 92,3% učešća. Poslije navedene najveće društvene mreže u svijetu, slijede YouTube i Twitter sa po 4,38% i 1,75%, dok je LinkedIn bi zastupljen samo sa oko 0,04%.

Nadam se da su vam zanimljivi ovi podaci. Ostatak statistike za Crnu Goru i ostale države svijeta možete pronaći ovdje.

Besplatno

U ekonomskim krugovima postoji izreka da u ekonomiji nema besplatnog ručka. Slažem se, neko mora da plati. Na kraju procesa sve plaća krajnji kupac. Malo šta mu se nudi „besplatno“, iako mi se čini da je „besplatno“ najjači marketinški alat.

Danas preduzeća ne nude ništa svojim kupcima besplatno, uglavnom se žuri da se izvuče što više iz kupčevog novčanika. Zanemaruje se efekat ako uz neki proizvod ili uslugu ponudite kupcu i nešto besplatno. Mislim da to ima velikog efekta na njegovu precepciju brenda i pozitivno iskustvo koje ostvaruje. Taj kupac će reći svom prijatelju za to „besplatno“, pa će taj drugi opet reći nekome, i tako će se pokrenuti priča o vašem biznisu.

Nekada davno, dok su se u mojoj kući redovno kupovale dnevne novine, imao sam običaj da prelistam male oglase. Tada sam nailazio na oglase u kojima je pisalo „besplatni pravni savjeti“. Pošto me je zanimalo zašto neko nudi svoje usluge besplatno, pozvao sam da se raspitam. Naime, jedna advokat je određene usluge nudio besplatno, u vidu savjeta imovinsko – pravni odnosi, savjeti prilikom zaključivanja ugovora itd. Naravno, ostale usluge je naplaćivao. Ali činjenica je, da je ona davao besplatno nešto što su drugi naplaćivali 20 – 30 eura.

Ako ste agencija za poslovni konsalting, marketing agencija, bavite se savjetovanjem u obslasti informacionih tehnologija, posredujete u zapošljavanju itd, možete ponuditi besplatne seminare. Naime, u cilju podizanja svijesti o vašem biznisu i edukaciji drugih, možete organizovati seminar ili predavanje na kojem ćete pozvati osobe kojima je vaš biznis ili oblast interesantna. Prije 2. mjeseca sam prisustvovao radionici o izradi CV, motivacionog pisma i komunikaciji prilikom intervjua, koju je organizovao Career team. Bilo je potpuno besplatno, bar za mene!

Ono što bi svako preduzeće trebalo da ima, jeste, broj prema kojem će kupac imati besplatan poziv. Često kupac mora potroši novac sa svog telefonskog računa da bi prijavio problem koji ima sa nekim proizvodom, jer taj proizvođač ili distributer nema takav broj. Kupci su obično iznervirani i samtraju da im se sve naplaćuje, zato kompanije treba da povedu računa o customer service.

Rijetko koja taxi služba ima broj preko kojega možete besplatno pozvati vozilo. Zato što im je profit jedini cilj, a ne zadovoljan korisnik njihovih usluga. Dva taxi preduzeća, za koja, ja znam da imaju ovakve brojeve su Terrae taxi iz Budve i City taxi iz Podgorice.

Dakle, ponudite nešto korisniku besplatno, to je moćno marketinško oružje. Neka kupac osjeti da vi njemu nešto dajete, a ne uzimate.

Do narednog teksta,

Ivan

Vrijeme je za Gerila marketing

Surfujući internetom prije više od 2 godine, naišao sam na čudan termin koji se provlači kroz Marketing literaturu.

U nevjerici pročitah Gerila marketing i pronađoh knjigu na internetu ispod koje je pisalo svjetski bestseler autora Jay Conrad Levinsona.

Na početku pomislih da je to samo jedan privlačan naziv. Istražujući malo putem interneta i fakultetske biblioteke, shvatio sam da je to prava “gerilska knjiga”, ali ne kao one što pišu o Che Guevari. Ova se odnosila na marketinške tehnike i preduzetnike.

Naime, termin Gerila marketing je skovao J.C. Levinson 1984. godine, koji je i tvorac prve knjige o Gerila marketingu.

gerila markering — Gerila marketing primjer

Šta je Gerila marketing?

Šta je zapravo Gerila marketing? Predmet Gerila marketinga može biti sve što nas okružuje. Ovaj vid marketinga koristi jednostavne i jeftine strategije koje će vas dovesti do velikog profita, ukoliko ga primjenjuje na doljedan način. Postoji preko 200 metoda i tehnika koje pomažu da vaš biznis bude profitabilan. Da, dobro ste čuli, preko 200! Iznenadićete se koje su sve to metode…

16 savjeta za gerila marketing

Pravi Gerilci vide šansu u svakoj sitnici. Za njih sve utiče na to kako vas potrošači vide, pardon, gerilci ih smatraju klijentima! Možda je gerila jeftin način za promociju biznisa, ali zahtjeva veliki trud i visoku dozu kreativnosti. Morate da budete dosljedni vašim gerila idejama, da vjerujete u njih. Kako to Levinson navodi, morate imati i kvalitetan proizvod/uslugu. Ako nemate kvalitet, gerila marketing će samo ubrzati propast vašeg biznisa. Gerila marketari su malo specifični, imaju svoje male tajne uspjeha. Rekao bih da su to – javne tajne! Jay kaže, ako ste gerilac, onda vam ove tajne i nijesu tajne. Postoji 16 tajni ili bolje reći savjeta (da ne pomislite da su gerila marketari neki sektaši 🙂 ):

Morate biti posvećeni svom marketing programu.
Razmišljajte o marketing programu kao o investiciji.
Morate biti dosljedni programu.
Klijenti moraju imati povjerenje u vas.
Morate biti strpljivi.
Naučite da je marketing arsenal oružja.
Morate imati pravilan raspored – prodaja pa profit.
Poslovanje mora da pogoduje vašim klijentima.
Vaš marketing program mora da oduševi.
Mjerite kako biste prosudili o efektnosti svog oružja.
Morate biti uključeni – u kontaktu sa klijentima.
Budite zavisni od drugih firmi kao i one od vas.
Morate biti vješti sa naoružanjem gerilaca – tehnologijom.
Koristite marketing da dobijete saglasnost od klijenata.
Prodajte sadržaj svoje ponude, a ne stil.
Uvećavajte marketing program.

( Tajne su preuzete iz knjige Gerila marketing od J.C. Levinsona)

I možda je 17. tajna, da primijenite prethodnih 16!

Prije nekoliko dana je se pojavio sjajan video na internetu za Nike kampanju #MakeItCount. Pravi gerilski, u kratkom vremenu je pregledan oko 4 miliona puta na YouTubeu. Naime, kompanija Nike je unajmila Casey Neistat da snimi film za njihovu novu kampanju. Casey se nije odlučio za snimanje klasičnog filma kao što su tražili u Nikeu. Uzeo je cio budžet za snimanje i sa prijateljem otišao na put oko svijeta, koji je trajao 10 dana. Sve to vrijeme je snimao, i napravio ovaj sjajan video.

Pogledajte još neke snimke koji opisuju Gerila marketing:

Pišem vam sljedeći put opet nešto interesantno, nadam se. 🙂

P.S.
Sljedeći post možda o gerilskom arsenalu.

Kupac je sada friend!

Kupci tj. prijatelji, pratioci, i ostali, svakodnevno provode sate i sate na društvenim mrežama. Možda oni gube vrijeme na mrežama ili čak traže proizvode koji mogu zadovoljiti njihove potrebe, iskoristite šansu i unaprijedite vaš biznis. Facebook i Twitter su pogodne platforme za komunikaciju, plasiranje informacija, oglase itd. U mogućnosti ste da lakše, efikasnije i efektivnije pristupite ciljnoj grupi – iskoristite to! Lokalni preduzetnici često zanemaruju ovakav segment poslovanja ili ga pogrešno sprovode. Često se može naići na Facebooku kako neki restorani, manje firme, butici itd., koriste profile umjesto Facebook stranica. Ovo je potpuno pogrešno i sa tehničkog aspekta, a i pravila kažu da su profili isljučivo za fizička lica. Ako profilom želite da predstavite firmu, rizikujete da vam ekipa iz Facebooka ugasi profil u svakom trenutku.

Danas u Crnoj Gori ima oko 297 780 prifila na Facebooku, što je skoro 1/2 stanovništva. Siguran sam da će te među njima naći i vaše kupce. Izgradite virtuelnu zajednicu, komunicirajte sa njom, dijelite razne sadržaje – tako ćete povećati šanse za profitabilno poslovanje!

Pogotovo je povoljno za male i lokalne biznise koji ne mogu da izdvoje velika sredstva za oglašavanje. Facebook oglasi nude mogućnost preciznog targetiranja kupaca i privlačenja njihove pažnje. Dozvolite kupcima da pričaju o vama, vi im samo dajte podsticaj i brinite o kvalitetu vaših proizvoda i usluga. Da li je vaša konkurencija na Facebooku ili Twitteru? Ako jesu a vi niste, znajte da su u prednosti ili će vas ubrzo preteći!

Blog – animirajte kupce.

Koriste li crnogorske kompanije blogove kao kanal za privlačenje kupaca? Malo ih je, a to je sjajan način animacije kupaca. Kupca je teško zadržati i on očekuj da čuje priču koja će mu privući pažnju. Naviknite vaše kupce da redovno čitaju vaše tekstove, stvorite im naviku posjećivanja vašeg sajta ili bloga, a onda im ponudite proizvode. Siguran sam da je ovo efektan način i da se na ovaj način može izbjeći spamovanje. Ako vas jednom okarakterišu kao spamera, neće vas primjećivati iako imate dobar proizvod/uslugu.

Na kraju ovog posta, zapamtite, kupac je sad friend!

Ako želite saznati neke statističke podatke koji se tiču korisnika društvenih mreža po pojedinim zemljama, pođite na socialbakers.

Do narednog posta.

Online learning

Kako se mijenja svijet oko nas, uporedo sa njim, mijenjamo se i mi. Možda neki i ne žele da se mijenjaju, veliki su tradicionalisti i nijesu skloni promjenama, ali to moraju da rade da bi opstali u društvu. Darvin je to lijepo objasnio: „ne opstaju ni najinteligentniji ni najjači, već oni koji se najbolje prilagođavaju promjenama.“

Danas smo svi na internetu. Ključna stvar je u tome kako ga i za šta koristimo. Nalazimo se na klik od izvora znanja (internet), na nama je samo da upijemo to znanje. U zabludi su svi oni koji misle da će na osnovu znanja koji su stekli u amfiteatru biti najbolji i najkonkurentniji. Svakodnevno se na internetu objavljuju milioni članaka i sigurno ima dosta onih koji će vam pomoći da saznate neke nove stvari iz oblasti koje vas zanimaju. Nevjerovatna Wiki će vam pomoći, samo joj se obratite. Postoji jos dosta sajtova koji su edukativnog karaktera za gotovo sve oblasti: ekonomija, menadžment, marketing, arhitektura, web dizajn, programiranje, učenje stranih jezika itd.

Većina konferencija se direktno prenosi, i moguće ih je pratiti iz kućne fotelje, dovoljno je samo da kliknete dva puta. Skoro sam pratio jednu konferenciju putem interneta: Web::Strategija 13. Možda ste čuli ili gledali?! Tu su i mnogobrojna predavanja koja organizuju razne agencije i oraganizacije. Neke koje ja pratim su Digitalizuj.me (Crna Gora) i Akcija (Hrvatska). Nezaobilazan je i YouTube, milioni snimaka kao što su predavanja najvećih predavača iz raznih oblasti do klasičnih snimaka gdje ćete naučiti kako da svirate gitaru ili klavir su dostupni svima i besplatni su.

Toplo preporučijem Ted.com. To je organizacija koja organizuje predavanja iz raznih oblasti i sve snimke možete naći na njihovom sajtu. Za one koji slabije znaju engleski jezik postoje snimci koju su titlovani na drugim jezicima.

Nadam se da ćete početi da koristite ovo čudo od interneta u korisne svrhe i tako unaprijediti svoje znanje i vještine. Možda je ovo još jedan od onih tekstova iz kojih možete nešto naučiti.

Do narendnog posta,

Ivan

Posjeta Investiciono – razvojnom fondu

U skladu sa svojom misijom Savjet studenata studija menadžmenta (SSSM) nastavlja sa organizovanjem aktivnosti kojima se poboljsava studiranje na Studijama menadžmenta. U saradnji sa Investiciono – razvojnim fondom i prof. dr Draganom Lajovićem organizovana je posjeta pomenutoj instituciji. Deset studenata Studija menadžmenta je imalo priliku da se upozna sa načinom rada IRF-a, procedurom po kojoj se dodjeljuju krediti, kakvi sve krediti mogu da se dobiju i sta to može da ponudi IRF.
Inavesticiono – razvojni fond je finansijska institucija u sto procentnom vlasništvu Vlade Crne Gore. Misija IRF-a je podsticanje i razvoj preduzetništva kroz mala i srednja preduzeća.

Na samom početku nas je dočekao direktor Nemanja Nikolić i objasnio nam način poslovanja i koje su to sve poteškoće sa kojima se susrijeće tokom obavljanja svoje dužnosti. Nakon razgovora sa direktorom i postavljanja velikog broja pitanja, u želji da što više naučimo o poslovanju ove finansijske institucije, preselili smo se u drugi dio fonda. Tamo nas je dočekao Branislav Janković, uvijek otvoren prema studentima koji hoće da uče i stiču dodatno iskustvo. U razgovoru sa njim, saznali smo koji su to rizici prilikom kreditiranja preduzeća, pričali o uspješnim i neuspješnim privatizacijama, strateškim partnerima i planovima. Nakon provedena dva sata u fondu, studenti su se uputili na fakultet, noseći novo iskustvo sa sobom.

Savjet studenata Studija menadžmenta će u narednom periodu organizovati još nekoliko sličnih aktivnosti.
Još jednom se zahvaljujemo Investiciono – razvojnom fondu i prof. Draganu Lajoviću na saradnji.

Pozdrav do narednog posta,

Ivan

Misli široko, ciljaj usko

U vremenima kada kriza potresa ne samo našu državu, vec i cio svijet, veliki dio privrede je zahvatila nelikvidnost. Preduzeća se dave u dugovima! Rade Sizifovski posao, samo što ovog puta ne guraju kamenje već njihova preduzeća – u propast.

Da se može uspješno poslovati u periodu ekonomske krize ( jednom sam slušao predavanje prof. Milenka Gudića, na kojem je objasnio da je ovo još dublja kriza, kriza morala – slažem se, u potpunosti! ) i pod pritiskom stalne konkurencije, pokazuje preduzeće Terrae car. Prkosi kriznim vremenima i konkurenciji – ako je uopšte više ima – na pravi način.

Terrae car je osnovana u martu 2005. godine u Budvi. Bavi se izdavanjem automobila ( rent-a-car). Naizgled, djeluje jednostavno. Kupite par utomobila i rentirate ih. Mnogi su ovo radili, ali su brzo završili. Ne poznavanje posla, svojih klijenata, agencija, internet mogucnosti i na kraju poznati nam mentalitet, sa zeljom da se sto prije dođe do brda para odveli su mnoge u propast. Godine su bile potrebne da se sve ovo objedini u jednu cjelinu i posao nastavi sa rastom, čak i u kriznim vremenima. Terrae car većinom nudi Tojote (Toyota), mada, mogu se naći i Audi, Volkswagen , BMW, Renault, Mercedes i drugi.

Pored odličnih automobila i besprekorne usluge koju ova kompanija pruža, ona je marketinški orjentisana. Pronašli su svoju nišu. Precizno su ciljali i strelica je pogodila ono malo crveno – centar! Njihovi klijenti su stranci, obično Rusi, koji vole da potroše i da im bude fino dok su u bratskoj Crnoj Gori. Većina klijenata su lojalni klijenti, koji se stalno vraćaju uslugama kompanije. Konstantno se vraćaju i šire mrežu na svoje prijatelje, i tako vrše efikasnu i efektivnu propagandu – “od usta do usta”. Jasno je, ovoliki procenat nije posljedica toga što nemaju drugog izbora, jer na našem području imamo najveće svjetske brendove u ovoj oblasti (Sixt, Europcar, Hertz, Avis…). Posljedica je kompletna usluga preduzeća i zadovoljstvo klijenata kroz razvijanje, izmedju ostalog, i jakih prijateljskih veza, sto nije česta pojava u današnjem poslovanju.

Ključna stvar je, da su iskoristili šansu, koju mnogi nijesu vidjeli. Zasluge za dobro poslovanje idu menadžeru, Nikoli Markoviću, koji svakodnevno uvodi nove trendove i tehnologije u kompaniju. Da je Marković shvatio koliku šansu pruza Internet, govori činjenica, da se 40 % rezervacija ostvaruje putem interneta. Koje preduzece još ostvaruje 40% prometa putem interneta, a da je iz Crne Gore?
Kompanija radi na dizajniranju novog sajta, koji će biti prilagodjen klijentima i potrebama tržišta.

Hvala Nikoli na saradnji.
Pozdrav do nadernog posta,

Ivan 🙂

Twitter – primjeri čojstva i junaštva

Kako je snijeg „iznenada“ pao u februaru i izazvao totalni kolaps centralnog i sjevernog dijela drzave, mnogo gradjana je bilo ugroženo. Nakon mnogo premišljanja, krizni štab Vlade Crne Gore je uveo vanrednon stanje. Svi nadležni organi su krenuli da pomazu ugroženom stanovništvu, čak je i predsjednik Vlade Igor Lukšić lopatao!

Veliko srce i solidarnost pokazali su i crnogorski tviteraši prikupivši velike kolicine hrane i odjeće za najugroženije. Naime, sve je pokrenula Damira Kalač sa svojom akcijom #HranaUp. Kroz Tvitosferu se munjevitom brzinom pročulo za ovo, što je rezultiralo velikim odzivom ljudi. Nijesu samo tviteraši donirali namirnice, naravno, bilo je tu dosta onih koji su saznali na druge načine za ovu akciju i donirali. Stvar je u tome što je sve krenulo od jedne osobe i brzo se proširilo do ostalih građana. Ugledavši se na tviteraše iz Podgorice, Jelena Kaluđerovic sa prijateljima je organizovala #HranaUp u Budvi na kojem je prikupljeno nekoliko tona namirnica. Inspirisan akcijama u kojima je i sam učestvovao, profesor na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, Srđan Vukčević pokrenuo je akciju #RobaUp – prikupljnje robe u humanitarne svrhe.

Sve ovo ne bi bilo neobicno da se ne radi o akcijama koje su pokrenute preko društvenih mreža. Ovo je pravi primjer kako se društveni mediji mogu iskoristi i pomoći zajednici, i vidjeti kolika je njihova moć! Tviter zajednica će sigurno i u budućem periodu organizovati slične akcije. Jednu od akcija je pokrenuo i Bojan Jovović, naime, radi se o #DrvoUp – pošumljavanje parkova u Podgorici. Ako ste zainteresovani da se uključite u akciju, detalje možete saznati na Bojanovom blogu.

Do narednog posta,

Ivan

Studentska monotonija

Inspiraciju za ovaj post sam pronašao u svakodnevnom gledanju svojih kolega i drugih studenata. U Crnoj Gori ima oko 25 hiljada studenata. Vecina njih je na Univezitetu Crna Gora, a ostali su studenti UDG-a, Mediteran Univeziteta, i nekih kvazi fakulteta. Od kada sam postao student u junu 2009. godine pa do danas, ništa se nije promijenilo. Desio se „masovni“ protest studenata 17.11.2011. godine, posle kojega su neki od političara izvrijeđali studente, rečenicom kako nemamo mu… Iskreno, meni je to zasmetalo! Posebno je smiješno bilo kada je predsjednik parlamenta rekao visokom EU zvaničniku da studenti proslavljaju studentski dan kada ga je ovaj pitao šta se dešava. 🙂

Nego, hajde da pogledamo kako izgleda prosječan student u Crnoj Gori. Prosječan student kod nas plaća školarinu u iznosu od 250€ po semestru (roditelji mu plaćaju), ne radi, nezainteresovan za bilo kakve promjene u svom zivotu, i posjećuje sve moguće studentske žurke. Dobro, što se tiče žurki, nemam ništa protiv i ja ih posjećujem. Šta je sa poslom? Part-time job? Praksa tokom studiranja? To su samo pojmovi! Super je kad student pođe u čitaonicu i nauči ispit, položi (neki, nikad ne polože, nažalost!), i sve tako redom dok ne zavši fakultet i priloži diplomu na šalteru ZZZCG. Žalosna slika! Do sad sam se sreo sa dosta kolega koji bi odrađivali praksu ali kad treba nešto konkretno po tom pitanju da urade, radije kažu, ne hvala! Pa da, ko će na tu praksu ići svaki dan i ustajati u 7.30h. Malo je studenata koji se interesuju i za neka predavanja koja nijesu vezana za discipline koje polažu u toku semestra. Tipična rečenica koja opisuje ovakvu situaciju je „Je li to u 18h? Uf… Imam predavanje tada, necu ja na gostujuće predavanje!“ Dolazi priznati profesor svijetskog renomea kojeg imaš priliku da slušaš tada i ko zna kad opet, i ti ne pođeš nego odeš da slušaš predavanje koje imaš priliku skoro svakodnevno da slušaš. Fali studentima i istraživačkog duha, sami da uče, nadograđuju svoje znanje i vještine. A gdje je preduzetnički duh, da se preduzme inicijativa i rizik pokretanjem svojeg biznisa? Njega posebno nema, osim, ako nije nešto u crno-sivoj zoni!

Većina studenata mašta kako će da se zaposli u državnoj instituciji, ima slobodan vikend i sve praznike. Ovo je totalno pogrešno! Vrijeme je da studenti shvate da treba malo više da se angažuju, promijene nešto, osim što idu utabanim putem kuća-fakultet-kuća. Nama ostaje ova država, bilo bi dobro da mijenjamo i nju i sebe.

Nadam se da sam bar nekoliko vas zagolicao da počnete da razmišljate o ovome.

Pozdrav do narednog posta! 🙂

Twitter: @radonjicivan